Parametarsko oblikovanje sferne Voronoi lampe za projekciju slike putem svetlosno–senčnih obrazaca – 2.deo

Postupak parametarskog generisanja Voronoi lampe

U okviru rada, lampa je generisana pomoću parametarskog modelovanja u Rhino/Grasshopper okruženju. Kao osnova je definisana sfera na koju su pomoću komponente Populate Geometry nasumično raspoređene tačke koje formiraju osnovu Voronoi dijagrama. Kroz Image Sampler je u model uvedena crno–bela slika čije tonalne vrednosti kontrolišu veličinu i gustinu ćelija: svetli delovi slike rezultuju većim i ređim otvorima, dok tamni generišu gušću i finiju perforaciju. Dobijene ćelije se projektuju i mapiraju na površinu sfere, a zatim se pomoću booleovih operacija formiraju otvori koji određuju konačnu strukturu lampe. Uz pomoć domena i matematičkih transformacija dodatno se preciziraju prelazi između tamnih i svetlih delova radi jasnijeg definisanja perforacija. U unutrašnjost lampe postavljen je tačkasti izvor svetlosti kako bi se simulirala projekcija senki na zid i analizirala čitljivost slike. Ceo proces je iterativan — menjaju se broj tačaka, kontrast slike, vrednosti domena i pozicija lampe, čime se optimizuju parametri za postizanje najjasnije i najčitljivije projekcije zadatog vizuelnog motiva.

Metode istraživanja sastojaće se od nekoliko faza.

Najpre će se sprovesti test sa slikom u boji radi analize načina na koji se otvori generišu i prenose nijanse na zid.

Nakon toga, biće korišćena crno-bela slika kako bi se preciznije proučili kontrasti i forma projekcije. Zatim će se postepanim povećavanjem broja otvora utvrditi njihov optimalan broj za postizanje najpovoljnijeg vizuelnog efekta.

Na kraju, ispitaće se uticaj različitih udaljenosti lampe od zida kako bi se odredila pozicija koja daje najpovoljniji vizuelni efekat.


Prvi test – slika u boji

Prvi test je izveden korišćenjem slike u boji kao ulaznog parametra u Image Sampler komponenti, sa ciljem da se ispita mogućnost prenosa složenijih tonalnih vrednosti u Voronoi perforacije. Međutim, rezultati nisu bili zadovoljavajući — projekcija na zidu nije dovoljno čitljiva niti jasna. Zbog prisustva više nijansi i mekih prelaza između boja, sistem nije uspeo da generiše dovoljno precizan kontrast između svetlih i tamnih delova, što je dovelo do vizuelno „zamućenog“ i neprepoznatljivog obrasca. Čak i kada je broj otvora značajno povećan, projekcija je ostala nejasna, bez jasnih kontura slike. Ovaj test je pokazao da slike u boji nisu pogodne za ovu tehniku i da je neophodno koristiti crno–bele i visoko kontrastne motive radi dobijanja čitljivih svetlosno–senčnih projekcija.





Drugi test – broj otvora

Na drugom testu, koji je rađen sa crno-belom slikom, rezultat je vidno čitljiviji i jasniji — konture i kontrasti se mnogo bolje prenose na perforisanu površinu. Sledeći korak je testiranje različitog broja otvora kroz parametar Populate 2D u Grasshopperu, kako bi se odredila optimalna gustina perforacija.

Zaključak ovog dela testiranja je sledeći:

-300 otvora – slaba čitljivost i gubitak detalja,

-800 otvora – srednji kvalitet, prepoznatljiv oblik ali bez finih prelaza,

-1100 otvora – čitljivost je znatno bolja, forma je jasnija i detalji su izraženiji,
-1500 otvora – odličan rezultat, jasna i precizna slika.

– 2000 otvora – maksimalna čitljivost i bogatstvo detalja, ali uz nešto gušći raspored koji može otežati tehničku izvedbu.

Treći test – pozicija sferne lampe

U trećem testu fokus je bio na analizi položaja lampe, odnosno uticaja njene udaljenosti od zida na čitljivost i kvalitet projekcije perforisanog panela. Rezultati pokazuju jasnu razliku u zavisnosti od pozicije:

  • Na 30 cm od zida projekcija je čitljiva, ali primetno blago mutna — ivice perforacija nisu oštre, a prelazi između svetlih i tamnih zona gube preciznost.
  • Na 40 cm od zida dobija se najbolji rezultat — projekcija je jasna, oštra i najvernije prenosi zadatu sliku.
  • Na preko 50 cm od zida dolazi do deformacije slike, odnosno širenja projekcije i gubitka proporcija, što negativno utiče na čitljivost i tačnost prikaza.

Ovaj test potvrđuje da je optimalna udaljenost lampe oko 40 cm, jer se na toj poziciji postiže najprecizniji balans između oštrine i proporcija projekcije.


Leave a comment