Nakon dobijanja željenog ugla svetlosti Sunca od 45° (proleće/jesen) u podne, prema kojem se definišu visina slamčica i dužina bačene senke, iz prethodne faze, struktura ostaje fiksna za taj period i dalji razvoj istraživanja zasniva se na ispitivanju njene vidljivosti, čitljivosti slike, u zavisnosti od drugih godišnjih doba i uglova svetlosti Sunca karakterističnih za te periode. Lokacija predviđena za ovu strukturu jeste plato kod Filozovskog fakulteta.
Postoje dve mogućnosti za dalju realizaciju ideje:
1. nastavak rada u Grasshopper-u i Rhino-u,
2. uz pomoć bilo kog drugog softvera koji nudi mogućnosti podešavanja senki u zavisnosti od godišnjeg doba i doba dana, npr. SketchUp, 3ds Max itd…
Prva mogućnost pomoću Grasshopper-a i Rhino-a svodi se na podešavanju parametara željenog godišnjeg doba, odnosno ugla svetlosti, npr. leto 67° ili zima 23° u podne, u zavisnosti od fiksnog parametra, ugla svetlosti od 45° koji karakteriše proleće/jesen, takođe u podne. Nakon toga, uz pomoć Vray-a u Rhino-u uraditi render pomoću kojeg se sagledava finalni proizvod istraživanja. (Kao dodatak za formiranje cilindara koristila sam brži pristup, u odnosu na prošli, pomoću kojeg se dobijaju cilindri, putem pravougaonika, stvarajući mesheve)
Druga i izabrana mogućnost jeste nastavak rada u SketchUp-u, u kojeg sam uvezla strukturu iz Rhino-a, prilagođenu proleću/jeseni u podne i podešavala senke za zimu i leto u podne. Uz pomoć Vray-a uradila sam render kako bih dobila što realniji prikaz strukture.
Varijacije izgleda strukture u različito godišnje doba u 12:00h
zima (15.01.)
proleće/jesen (15.04.)
leto (15.08.)
Rezultat istraživanja pokazuje da što je kraća senka, slika će biti manje vidljiva (zima). Međutim, kada je senka duža (leto ili proleće/jesen), dobija se jasna, zadovoljavajuća slika koja predstavlja rezultat celokupnog istraživanja.
