Radiolarija paviljon – faza1

Oblast istraživanja

Oblast istraživanja obuhvata biomimetičku geometriju i parametarsko modelovanje mrežastih formi. Fokus je na analizi različitih struktura inspirisanih mikroorganizmima radiolarijama, čije su forme zasnovane na pravilnim i nepravilnim perforacijama i simetričnim rasporedima elemenata kao i metodama njihovog parametarskog modelovanja. U kontekstu digitalne arhitekture, ovaj pristup se povezuje sa razvojem i izradom parametarskih paviljona i fasadnih sistema koji imitiraju prirodne obrasce uz kontrolu kroz digitalne alate poput Rhino + Grasshopper.

Stanje u oblasti

Radiolarije su dugo bile izvor inspiracije u arhitekturi zbog svoje biološke efikasnosti i estetske složenosti. Ernst Haeckel je još u 19. veku dokumentovao njihove forme u delu Art Forms in Nature, što je kasnije uticalo na razvoj biomorfnih i parametarskih koncepata u savremenom projektovanju.

U poslednjim decenijama, istraživačke institucije poput ICD/ITKE (Univerzitet u Štutgartu) i MIT Media Lab-a razvijaju digitalne paviljone zasnovane na principima rasta i simetrije inspirisanim mikrostrukturama.

Parametarsko modelovanje omogućava arhitektima da eksperimentišu sa distribucijom otvora, debljinom elemenata i gradijentnom propusnošću, čime se spajaju prirodna logika i inženjerska racionalnost.

Problem

Iako su radiolarije bogat izvor geometrijskih ideja, njihova kompleksna mrežasta struktura može da izazove probleme arhitektonskom kontekstu. Najčešći izazov predstavlja uspostavljanje balansa između estetske složenosti i upotrebljivosti.

Ključno istraživačko pitanje glasi:

Kako se biološka logika rasta i perforacije radiolarija može parametarski modelovati tako da rezultujuća forma zadrži estetsku složenost i arhitektonsku upotrebljivost?

Tema istraživanja

Parametarsko modelovanje estetski privlačnog i arhitektonski upotrebljivog paviljona inspirisanog mikrostrukturama radiolarije

Cilj istraživanja

Projekat ima za cilj da:

  • ispita metode modelovanje ovakvih formi,
  • ispita povezanost između simetrije i preforacija,
  • generiše više varijacija mreža kroz Grasshopper sistem,
  • analizira mogućnosti primene takvih struktura u savremenoj arhitekturi (paviljoni, senila, omotači).