Faza 3 – Dizajn mandala

Prikaz mandala izrađenih pomoću AutoCad-a:Screenshot_12Screenshot_16Screenshot_13

Prikaz mandala izrađenih pomoću Rhino/Grasshopper-a:Screenshot_1Screenshot_14

Na osnovu sprovedenog istraživanja, može se zaključiti da svaka metoda izrade ima svoje prednosti i mane.

Ručna izrada svakako zahteva mnogo više vremena u odnosu na primenu programa, ali prednost ručne izrade je to što se na licu mesta vidi kreativnost, odnosno veoma su male šanse za ponavljanjem istog dizajna/šema. Za izradu jedne složene mandale potrebna su u proseku dva dana, zavisno od formata za izradu iste.

Izrada pomoću Auto Cad-a je brža opcija, slična je ručnoj izradi u smislu da su male šanse za ponavljanjem istog dizajna. Prosek za izradu jedne mandale je tri sata.

Izrada pomoću Rhino/Grasshopper-a je najbrža opcija izrade, za dva do tri minuta moguće je dobiti mandalu, s tim da se promenom nekog segmenta/dimenzije/rastojanja u kodu u roku od nekoliko sekundi dobija nešto drugačiji dizajn, ali ne u velikoj meri. Za izradu potpuno drugačije mandale potreban je i novi kod.

Faza 2 – Dizajn mandala

Faza 2 – Dizajn mandala
Prvi pristup zasniva se na korištenju AutoCad-a.

 Screenshot_3

1. U prvom koraku iscrtana je šema kvadrata, koja je potom rotirana za 90 stepeni, nakon čega su obe šeme spojene u istoj početnoj tački, čime je dobijena jedna složenija.

2. Šema koja je u prethodnom koraku dobijena rotiranjem, spaja se sa šemom koja se dobija spajanjem temena složene šeme iz koraka 1, ovim je dobijena druga složenija šema.

3. U ovom koraku se početna šema spaja sa osmougaonom, čiji način formiranja je objašnjen u prethodnom koraku.

4. Spajanjem tri međusobno kombinovane šeme u prethodnim koracima, dobija se nova složena šema.

Screenshot_7

5. Daljim usložnjavanjem dobija se nova šema.

Screenshot_8

6. Dobijena je prva mandala kombinovanjem 2 složene šeme.

Screenshot_9

7. Dobijena je duga mandala, takođe kombinovanjem 2 složene šeme.

Screenshot_10

8. Istim postupkom dobija se treća mandala.

Drugi pristup zasniva se na korištenju Rhino/Grasshopper-a.

Screenshot_15

Screenshot_2

Parametarski pristup, takođe, sadrži korake čijim se usložnjavanjem dobijaju karakteristične šeme. Prvi korak je formiranje jednostavnih šema krugova i kvadrata čijim preklapanjem dobijamo složenije. Umnožavanjem kvadrata uz rotaciju dobijaju se još složenije mandale. Takođe, svaka promena segmenata, dimanzija ili rastojanja, doprinosi složenosti mandale, odnosno svaka promena jednaka je novom dizajnu mandale.

 

 

Dizajn mandala

Oblast istraživanja – Dizajn 2D šablona
Tema istraživanja – Dizajn mandala
Stanje u oblasti – U odabranoj oblasti postoje različiti primeri dizajna mandala, načina na koji se dobijaju, kao i načina upotrebe.

1

Problemi – Potencijalni problem je potrebno vreme za izradu mandala.
Cilj istraživanja – Na najjednostavniji i najbrži način formirati složenu mandalu.
Hipoteza – Korištenje programa za crtanje znatno ce olakšati i ubrzati izradu mandala. Najbrža izrada postiže se parametarskim pristupom, dok se AutoCad crtanjem kao i ručnom izradom zahteva više vremena.                                                                        Kriterijumi – Stvaranje što raznovrsnijih mandala, najbrži način izrade.                Metode – Analiza različitih geometrijskih segmenata, uporedni pristup programa za crtanje (AutoCad, Grasshopper) i ručne izrade.