popločanje izdeljeno na trake

  1. Na samom pečetku rada smo napravili eksperimentalni mesh , u Rhino-u. Mesh smo napravili pomoću alatke CurveNetwork, koja je spojila prethodno nacrtane preseke terena. Povezali smo ga sa programom Grasshopper , kako bi kasnije mogao biti zamenjen sa modelom pravog terena. U ovom programu počinje dalje programiranje. P1slika 1
  2. P2aU daljem postupku smo izvuki konturu terena koja će generisati podelu linearnih elemenata.
    • za distancu u alatki Contour , smo stavili Slider (mogućnost promene razmaka izmedju kontura i samim tim njihovog broja)
    • kao pravac prostiranja ( Direction) postavili smo XZ ravanP3a
    •  Shape sa alatke Contour  smo povezali sa već napravljenim meshom
    • da bismo odredile početnu tačku od koje će se iscrtavati konture napravile smo Box, koji obuhvata čitav mesh. Zatim smo sa alatkom Decontruction Brep (DeBrep) izdvojili tačke Box-a i preko alatke Item kojoj je dodat Slider odabrali jednu od tačaka box-a.P4a
  3. Svaka  od kontura podeljena je tačkama na odredjenom rastojanju koje je generisano slajderom. Pomoću alatke Evaluate Curve (Eval) smo odredile tangente od svake od tih tačaka.P5a - Copy
  4.  Kada smo odredile tangente, pomoću alatke Angle odredile smo ugao izmedju vektora tangente svake tačke (B) i vektora  X ose (A).
  5. Bilo je potrebno da uporedimo te uglove. Da bismo to uradile orvo smo napravile Shift list(Shift) koja je pomerila indexe uglova za jedan unapred.
  • list – 1 2 3 4 5 —>  shiftlist 2 3 4 5 1  

12345                                                                                                                                                     23451

  •  kao što se na primeru vidi poslednji članovi iz lista se ne mogu uporediti.p6 iseci 1

6.  Prethodna stavka nam je omogućila uporedjivanje uglova. To smo uradili sa operacijom Substraction (A-B), gde smo kao A stavili Shiftlist , a kao B običnu listu sa poslednjim obrisanim članom.

  • poslednji član iz liste obrisan je opcijom Cull Index (Cull) – gde je u expresion editor-u kao uslov postavljeno x-1 (x je uzeto iz LIST LENGHT-a)

7. Nakon uporedjivanja uglova, njihova veličina pretvorena je u stepene ( alatka Degrees) 8.  Postavili smo uslov pomoću alatke Smaller Than : ako je razlika izmedju dva susedna ugla manja od broja odredjenog slajderom, onda se tačke izmedju dve uporedjene brišu.      ( pomoću alatke Cull Pattern, gde smo kao P postavili naš uslov, a kao listu tačaka koje treba da se brišu, našu osnovnu listu tačaka koje su dobijene podelom kontura).P7a 9. Tačke koje su ostale povezali smo ravnim linijama alatkom Interpolate (IntCrv). P8aSvaku od interpoloranih krivih smo pomerili levo i desno, za istu vrednost, odredjenu slajderom. Vektor po kome smo ih pomerali  je Y osa. A za pomeranje u suprotnom smeru , takodje smo postavili vektor Y ose, ali smo u expresion editoru stavili – X.P9a 10.  Zatim smo te pomerene krive povezali u površinu sa alatkom Loft.Opet smo upotrebili alatku DeBrep na pomenutim površinama. Površinu smo pomerili za odredjenu veličinu generisanu slajderom po vektoru Z ose.P10a 11. Opcijom Graft promenili smo unutrašnju strukturu gornjih i donjih površina i te površine povezali opcijom Loft.P12aNa kraju smo sve te dobijene površine spojili opcijom Join.P13a   12.  Ukoliko bismo želeli da vidimo kranji ishod ovog programiranja , uz pomoć opcije ListItem ( Item) možemo izdvojiti samo jednu pločicu.  P14a Prvobitno je zamišljeno da između rastojanja elemenata nema razlike, a to će se postići podešavanjjem slajdera.P15a

  • Sladjer kod razmaka izmedju kontura, koji će odrediti širinu linijskog elementa.
  • sladjer kod pomeranja interpoliranih krivih (npr. ako želimo da širina bude 5cm, onda unesemo vrednost od 2,5cm )poslednje 1

slika 1

This entry was posted in 00 Radovi. Bookmark the permalink.