Pattern “Izlomljenog zida” Voronoi teselacija

Faza II

Nakon prve analize, u drugoj fazi se treba baviti analiziranjem patterna “izlomljnog zida”  i načina rada  Voronoi teselacije na konstrukciji koja će služiti oplemenjivanju enterijera.

Pošto je u pitanju Voronoi modelovanje i upotreba Grasshopper-a kreće se od pravljenja nekog volumena, odnosno zida u Rhinu na kome će na kraju biti šara “Izlomljenog zida”.

1.korak. Pomoću “Rebuild” podeliti površinu i uključiti “Point on”, odnosno koristiti vidljive tačke da bi mogli da pravimo sopstvenu šaru odnosno u ovom slučaju šaru “izlomljenog zida”. Taj deo smo u Rhinu završili. Prelazimo na upotrebu u Grasshoper-u. Uključujemo “Surface” i pomoću “Populate Geometry” alatke popunjavamo površinu sa takozvanim bodovima-odnosno tačkama sa kojima ćemo nastaviti Voronoi teselaciju.

1 slika.

2.korak Krećemo sa Voronoi teselacijom. Spajamo tačke Voronoi dijagrama sa najbližim kordinatama date površine. Uključujemo optimalne granice za Voronoi dijagram (B) i pravimo 4 tačke (A,B,C,D) na površini koju spajamo pomoću “Brep Edges”, na koje dodajemo “Join Curves”, to sve spojimo sa (B)-optimalnom granicom na Voronoi. Posle ovoga svega uključujemo “Map to Surface” da bi preslikali šaru na površinu. “Scale” i “Geometry” alatke nam prave offsetovane šare da bi na kraju takozvana šara imala dubinu, odnosno bila u 3D-u. Uzimamo alatku “Surface Split” sa kojom dobijenu šaru odvajamo od površi konstrukcije i dobijamo je sada kao zid zavesu na datoj konstrukciji.

2.slika

Uključujemo  “Sort List” koji ćemo povezati sa “Surface Split” da bi sinhronizovano napravili rastojanja između oblika šara. I opet ponavljamo postupak sa “Brep Edges” i “Join Curves”.

3 slika  4.slika

3.korak  Da bi napravili debljinu konstrukcije, odnosno da preslikamo tu površinu šare na neki određen razmak uzimamo:

1.”Distance”-spajamo sa prethodno uzetom “Area”-om, 2. “MD Slider” smanjujemo na 0.5-0.5. 3. “Evaluate Surface” sa “MD Slider”-om i početnom alatkom “Surface” i sa prvom “distancom” 4. “Bounds” spajamo sa “Remap Numbers” 6. “Construct Domain” 7. “Surface Closest Point” sa “Area”-om iz drugog koraka i sa “Surface” iz prvog. 8.”Evaluate Surface” opet sa prvom “Surface” i prethodnom “Surface Closest Point” i dobijamo mrežu koja će biti granica debljine konstrukcije. 9. “Multiplication”x2 10. “Move” 11. “Number Slider” i upišemo koju ćemo razdaljinu, odnosno dimenziju debljine konstrukcije.

5 slika 9.slika

4.korak Da bi spojili odnosno homogenizovali površine pošto smo dobili dve površine, uzimamo “Brep Edges” koji spajamo sa prethodnom alatkom “Move” i “Join Curves”, “Merge”(D1, D2,D3) spajamo sa “Loft” i opet “Brep Edges” sa ” Join Curves”

10.slika

grass 2

grass1 grass3

11.slika

This entry was posted in 19/20 Radovi. Bookmark the permalink.