Fizički izraz novih ideja spomenika- modelovanje (FAZA III)

Kako bi se najbolje sagledala delotvornost metoda iz faze II, pristupljeno je razvoju ideje za novi potencijalni spomenik na osnovu istorijskog događaja. Analizom mogućnosti i utrošenog vremena za razvoj ideje i modela, dolazi se do zaključka koje metode su optimalne.

Koncept za novi spomenik:

17426138_365322410530596_2588746178748786237_n

Istorijski događaj- bombardovanje Novog Sada

17426138_365322410530596_2588746178748786237_nnnnnnnn

Nalaženje linijske simbolike- osnove za koncept

 

1) Analiza metode modelovanja:

-Metoda modelovanja na osnovu međuodnosa tačaka na solid formi veoma je korisna sa aspekta detaljnosti, jer omogućava direktan uticaj na svaku tačku.

-Sa vremenskog aspekta, ovakve metode su prilično zahtevne, te je za modelovanje već postojećih spomenika potrebno nekoliko sati.

-Sa aspekta razvoja koncepta, zbog neophodnog postojanja kubusa ili sličnog tela kao osnove za modelovanje, veoma je komplikovano sagledati formu iz linijske ideje. Pokušajem modelovanja kubusne forme na osnovu najjednostavnijeg linijskog koncepta dobijena su nedovoljno kreativna i izražajna rešenja, te se ova metoda pokazala kao nepraktična za razvoj novih spomenika.

Prilikom modelovanja neophodna je bar delimična slika kako bi spomenik trebalo da izgleda, što može uzrokovati nemogućnost daljeg razvoja ideje na osnovu kreiranog modela. Takođe, ukoliko se uspešno kreira jedan tip forme, takva forma teško je promenljiva na većem nivou (dobijeni model se ne može jednostavno menjati na osnovu različitih ideja- utrošak vremena prilikom promene forme).

 

2) Analiza metode parametarskog modelovanja:

-Metoda parametarskog modelovanja podrazumeva pre svega formiranje osnove, konkretno- koda u Grasshopper-u, iz koje bi se razvijali dalji oblici spomenika.

-Daljim radom i prilagođavanjem koda analiziranog u fazi II, moguće je istim principom doći do velikog broja različitih rezultata. Na osnovu prostornih krivi koje su organizovane prema konceptu i simbolici, moguće je dobiti varijacije modela za isti koncept. Na taj način se parametarski pristup pokazao kao optimalan za rad na ideji i za formiranje novih oblika:

Ovakav pristup bio bi najkorisniji prilikom razvijanja daljih spomeničkih formi, jer je iz linijske skice koncepta veoma lako doći do strategije za parametrijsko modelovanje, a osnovna kriva linija, kružnice, tačke i poligoni lako su promenjivi u Grasshopper-u i ne zahtevaju previše modelovanja i vremena.

Mana ovog metoda bila bi nedovoljan stepen detaljnosti koji je posledica automatizacije razvoja formi.

Finalni pristup:

Zarad dobijanja najkvalitetnijeg rešenja, konceptualno najizražaniji modeli dobijeni parametarski su prebačeni u SketchUP zarad detaljnijeg rada na formi. Metoda modelovanja na osnovu pomeranja tačaka dalje je iskorišćena za eventualne ispravke nekih segmenata, te se tako došlo do finalne hibridne forme- optimalnog rešenja za modelovanje spomenika.

 

Dobijeni rezultat:

Finalni rezultat istraživanja donosi 3 varijante rešenja novog spomenika iz jedne ideje– linijskog koncepta izvučenog iz simbolike bombardovanja. Adaptacijom koda koji je korišćen kao osnova za parametarsko modelovanje, dobijene su tri prilično različite forme za istu ideju, što potvrđuje delotvornost parametarskog modelovanja prilikom automatizacije razvoja formi iz koncepta.

svi spomenici

Finalni modeli novih rešenja- različiti pristupi istom konceptu

Segmenti formi su detaljnije obrađeni pomoću modelovanja, otklanjajući uočena preklapanja površi i slično.

spomenik za poredjenje

Prikaz karakterističnog novog spomenika- poređenje sa konceptom i sa postojećim primerom spomenika

17426138_365322410530596_2588746178748786237_nnnnnnnn profil 1

 

Zaključak istraživanja:

Upoređivanje načina na koje se analizirane metode mogu upotrebiti za razvoj novih spomenika dobijen je optimalan pristup za rad na formi i konceptu. Automatizacija procesa prilikom parametarskog modelovanja pokazala se kao veoma koristan pristup prilikom samog razvoja formi iz koncepta, zahvaljujući brzim promenama modela i velikom broju dobijenih varijacija u kratkom vremenskom roku. Ispravljanjem dobijenih modela preko tačaka u programima za modelovanje, dolazi se do finalne hibridne forme koja može biti korektna osnova za dalji rad na tehničkim crtežima i pri potencijalnoj realizaciji novog spomenika.

This entry was posted in 20/21 Radovi. Bookmark the permalink.