Upotrebom različitih slika zemljinog reljefa, njihovom prilagođavanjem i pretvaranjem u displacement mapu, odabrana je odgovarajuća mapa za volumen zida. Nekoliko primera prikazano je na slici:
Dobijanjem potrebnog koda u Grasshopperu napravljene su verzije gde je model volumena podeljen na linijske, površinske i zapreminske elemente. Daljom promenom parametara gustine i širine elemenata, kao i ubacivanjem boje i ispupčenja na postojeći reljef, dobijaju se različite varijacije zida za penjanje.
Kako bi se došlo do željenog rešenja, neophodno je uvesti određena ograničenja prilikom promene pomenutih parametara, a ona se ogledaju u:
1) razmaku elemenata ispune: Na osnovu podataka o širini dečijeg stopala ustanovljeno je da razmak između ponavljajućih elemenata ispune ne bi smeo biti veći od 4 cm, kako bi se izbeglo zaglavljivanje nogu između njih i time se smanjila mogućnost povrede prilikom penjanja.
2) upotrebljenom materijalu:
– Pri primeni linijskih elementata:
Materijal kontakne površine zida bi trebao biti od ceradnog platna (koji se koristi za stunjače u školskim salama za fizičko) kako bi se izbegle moguće oštre ivice metalne podkonstrukcije, kao i hladnoća iste. Pomenuti materijal sadrži adekvatan nivo krutosti ali i deformacije, te se smatra adekvatnim za upotrebu. Na mestima na kojima bi se dodavala ispupčenja kao zaseban element, ne bi bilo cerodnog platna usled fiksiranja ispupčenja za podkonstrukciju.
-Pri primeni površinskih elemenata:
S obzirom na pravac pružanja površinskog sistema ispune, dovoljno je osloniti se na samo jedan materijal pri izradi elementa. On mora biti dovoljno čvrst da izdrži težinu penjača, dovoljno nesavitljiv da se ne deformiše pri izlaganju toj težini, dovoljno topao da bi se neometano koristio i dovoljno lak za oblikovanje. Kao optimalno rešenje izdvaja se drvo.
U zavisnosti od razuđenosti reljefa, ispupčenja kao zaseban element se ne bi formirala ukoliko to nije neophdono.
-Pri primeni zapreminskih elementata:
Kako bi zapreminski sistem ispune mogao da se izvede, potrebno je najpre postaviti drvenu podkonstrukciju preko koje bi bila kompaktna ispuna. S obzirom da je plastika materijal koji može lako da se izlije i oblikuje po želji, kao i materijal koji nije jako hladan na dodir, smatra se adekvatnim odabirom za kontaktnu ispunu.
Ispupčenja bi se mogla formirati po potrebi, u zavisnosti od oblika reljefa.