Preklapanjem modela terena dobijenog mjerenjima pomoću lasera i viska, dobili smo sledeći grafički prikaz:
Biljana Đurović 1882, Dunja Sudar 1888, Jelena Radovanović 1833, Milica Stajić 1901
Author: radovanovic
Mjerenje terena pomoću lasera
Nakon što smo dobijene rezultate terena sa skice prebacili u Autocad, dobili smo detaljniji prikaz oblika terena u osnovi. Nakon toga smo pristupili modelovanju u 3ds Max-u.
Prvi korak je bio uvođenje fajla iz Autocada u 3ds Max, nakon čega se pristupilo postavljanju svake tačke na njeno mjesto, tj. podešavali smo visinu verteksa na onu koja je dobijena mjerenjem na terenu. Najjednostavniji način je upisivati vrijednost u dijalog koji otvaramo desnim klikom na move alatku i upisivanjem mjere u polje za z osu.
Zatim smo koristili mesh smooth modifier kako bismo dobili fin prelaz između tačaka koje se nalaze na različitim visinama.
Konačan rezultat:
Milica Stajić 1901 Jelena Radovanović 1833
Rezultati merenja terena prebačeni u digitalnu formu – poređenje rezultata
U prilogu je prikazan rezultat preklapanja terena, dobijenog metodom 1 i 2.
Jelena Radovanović, Milica Stajić, Biljana Đurović, Dunja Sudar
Rezultati merenja terena prebačeni u digitalnu formu
Za premeravanje u opciji su bile dve metode. Početak merenja za obe metode: Uzete su početne tačke S1 i S2 (S – stub), koje nisu proizvoljne, već su sastavni deo postojećeg mosta. Kao fiksirane, predstavljaju dobar izbor za početak merenja, jer su rezultati precizniji, s obzirom na njihovu statičnost. Mi smo se odlučili za metod 1.
Metod 1: Početne dve tačke (S1 i S2) spojimo. Iz treće tačke S3, koja se nalazi na konturi terena i proizvoljna je, povlačimo pravu upravnu na duž S1S2. Dimenzije, koje su upisane na crtežu, predstavljaju dužine između karakterističnih tačaka. Sledeća tačka se takođe određuje proizvoljno na konturi terena i postupak sa upravnim pravama se ponavlja. Horizontala, od koje se računa visina karakterističnih tačaka terena je konstantna. Visina tačaka je određivana laserom.
Metod 1
Jelena Radovanović 1833, Milica Stajić 1901
Premeravanje terena
Jelena Radovanović, Milica Stajić, Biljana Đurović, Dunja Sudar
Merenje pokrenutosti terena
Nacin merenja :
Potrebno je osmisliti kordinatnu mrežu prema kojoj će mjerenje biti izvršeno. Zatim je neophodno odrediti referentnu tačku na terenu koju ćemo moći da prenesemo u program i u toj tački ćemo postaviti stub određene visine (npr. 80-100cm). Na crtežu je prikazan kao ,,stub 1″. Od te tačke, odnosno stuba, na udaljenosti od 2m ćemo postaviti još jednu tačku (stub 2). Libelom ćemo provjeriti da li su stubovi na istoj visini, a kada to utvrdimo, oba stuba ćemo ,,kopirati” i time dobijamo još dvije tačke (stbove 3 i 4). Sva četiri stuba treba da budu na istoj visini, ali to ne znači da ćemo izabrati sva 4 stuba koja će biti visine h=100cm, nego treba da postignemo horizontalnu ravan tako da savladamo nepravilnosti terena. Na stubove dolaze dvije grede sa podeocima (10cm) i po tim gredama će se pomjerati treća greda (na slici označena žutom bojom) koja takođe ima podjele od po 10cm.
Kada izvršimo mjerenje u okviru ovog kvadrata, onda izvadimo stubove 1 i 2, i premjestimo ih ispred stubova 3 i 4. Stubovi 3 i 4 ostaju na svojoj poziciji da bi se ista visina zadržala tokom mjerenja sledećeg kvadrata.
Mjerenje će se vršiti pomoću viska i lasera, te će se dobijeni rezultati uporediti na kraju.
Dobijeni rezultati će se na terenu prenositi na milimetarski papir, kako bi se dobile što preciznije dimenzije.
Biljana Djurovic 1882, Milica Stajic 1901, Jelena Radovanovic 1833, Dunja Sudar 1888
Premeravanje terena laserom
Tim: Jelena Radovanović 1833, Milica Stajić 1901
Opis: Ideja je da se premeravanje izvrši uz pomoć lasera, ali da bi se to ostvarilo neophodno je uspostaviti neke referentne tačke terena. Jedna od mogućnosti je postavljanje rama, koji se sastoji od vertikalnih i jedne horizontalne letve. Zbog različitih visina terena, horizontalna letva ce se pomerati za 10cm, i ti podeoci od 10cm se nalaziti i na njoj samoj zbog preciznostu merenja i taj ram će se pomerati po celom terenu. Takođe, rezultati dobijeni ovom metodom će biti upoređeni sa rezultatima dobijenim putem drugih metoda i na taj način će se ostvarti preciznije mere samog terena što će omogućiti pravilno postavljanje budućeg popločanja.