Završna vizuelizacija objekta – faza III

U dogovoru sa koleginicom koja radi maketu objekta došlo je do prepravke materijala pa su podešavanja materijala pleksiglas prepravljena u providnu foliju.

Aplicirani su unapred pripremljeni materijali (hamer i folija) i urađeni su probni renderi. Podešen je ugao svetla i kamere koji bi najbolje prikazao senku objekta i uključen je render. Zatim je već pripremljeno svetlo za noćnu scenu skalirano, ubačeno u objekat i umnoženo. Nakon dobijenog noćnog rendera isprobala sam podešavanja parametara gotove slike.

8 10 11

Drugi materijali u ovom ispitivanju su bili hamer i paus (pelir i paus imaju približno ista svojstva pa je bilo dovoljno ispitati ponašanje materijala na samo jednom). Došlo je do korekcije parametara pripremljenih za paus jer su prvobitni parametri za podešavanje materijala bili formirani naspram oblika čajnika, pa nisu sasvim odgovarali datom objektu.

1213

Nakon toga sam zaključila da je kranji rezultat senke koju daju paus i folija približno isti, osim što paus ipak formira određenu prepreku svetlu pa je manja količina propuštenog svetla i zbog toga je noćni redner tamniji, a kod dnevne varijante rednera manja je količina svetla koja prolazi kroz objekat. Zbog približno istih svojstava ova dva materijala i vremena trajanja rendera, sledeći render je rađen samo na jednoj kombinaciji materijala – paus i hamer. Postavljena je vertikalna ravan na kojoj će se takođe ispitati oblik senke objekta i namešten je novi ugao sunca i kamere.

1415

Renderi:

1. Folija i hamer

23 ph

2. Paus i hamer

4 paus 5 paus noc ph

3. Paus i hamer na vertikalnoj ravni

6 na zid7 noc yid ph

Zaključak:

Smatram da su svi dnevni renderi realno prikazali senku i materijale, dok što se tiče noćnih – ne uočavaju se isti rezultati kao na do sada testiranom modelu, osim što se u poslednjem redneru naziru obrisi senke i njihovih šara. Smatram da je razlika u tome što je korišćen drugačiji tip i intenzitet svetla koji je primenjen u modelu i koji je testiran na objektu, kao i to da na do sada testiranoj maketi nije još ispitivano na svim datim materijalima.

Published
Categorized as 00 Radovi

Priprema scene i materijala za renderovanje – faza II

Dok je rađeno modelovanje objekta, izvršena je prirema materijala koji će kasnije biti primenjeni. Podešavanjem parametara napravljene su karakteristike materijala : pleksiglasa, pausa i hamera koji će kasnije takođe biti ispitani na fizičkom modelu – maketi.

Nakon toga pristupilo se pripremi osvetljenja – prirodno i veštačko svetlo, njihvo testiranje i podešavanje parametara u kombinaciji sa V-Ray kamerom.

Kada je završena faza modelovanja, objekat je prebačen iz Rhinoceros-a u 3ds max, i izvršeno je attachovanje delova objekta. To je urađeno za formu objekta i za same otvore. Na objekat su aplicirani unapred pripremljeni materijali i u sledećoj fazi treba uraditi probne rednere i ako je potrebno promeniti parametre materijala.

Untitled 2 1 53  4 5 6 7

Published
Categorized as 00 Radovi

Modelovanje i studija osvetljenja objekta

Istraživački tim čine:
Jelena Gavrilov – modelovanje geometrije
Jelena Panić – renderovanje geometrije kroz primenu osvetljenja
Katarina Spasić – pravljenje makete i prikaz realnog osvetljenja objekta
Cilj istraživanja je utvrditi pri kakvim uslovima je moguće generisati i osvetliti objekat i napraviti maketu.
Istraživanje je podeljeno u dve faze:
1) Generisanje opne objekta
2) Studija osvetljenja objekta
Generisanje opne objekta teklo bi generisanjem rotacionih površi na koje je moguće aplicirati zamišljeni šablon i zatim ga koristiti u studiji osvetljenja, za šta će se koristiti programi Rhinoceros i Grasshopper.
Studija osvetljenja podrazumeva generisanje scene sa adekvatnim osvetljenjem i odgovarajućim materijalima, koji će se aplicirati na digitalni model.
Kroz maketu bi vrsili proveru senki modela u realnom okruženju i njegovo razmotavanje.
Published
Categorized as 00 Radovi