Vizualizacija treće faze rada kao najoptimalnijeg rešenja geometrije. Kroz istraživanje prošle smo kroz različite procese: pronalaženje načina za dobijanje potrebnih podloga za rad (Zavod za izgradnju grada), zatim istraživanje na temu koji sve načini postoje za optimizaciju trenutno, istraživanje u oblasti geometrije radi dobijanja optimalnog oblika za kalup za izradu stepenica, modelovanje stepenica.
Author: Ivana Polic
Parametarsko modelovanje stepenica uz optimizaciju broja elemenata potrebnih za izvodjenje istih – optimizacija geometrije faze 2 i 3
Morale smo da optimizujemo geometriju, pa smo gazište postavile tako da dve krive imaju iste radijuse, ali da su im centri pomereni jedan u odnosu na drugi, kao na slici 4. Nakon toga smo ponovo pristupile dobijanju što manjeg broja različitih segmenata. Napravile smo malo istraživanje, koristeći samo logiku, slika 5, ali rezultat je uvek bio malo različitih geometrijskih oblika, a puno različitih veličina, ili obrnuto, što nam ne odgovara.
Sledeća optimizacija geometrije bila bi definisanje dve krive različitog radijusa sa istim centrom, kao na slici 6. Što se, u stvari, poklapa sa predloženim rešenjem iz zavoda. Optimizaciju paterna ovakvog stepeništa uradile bismo pomoću sekanti, tacnije tetiva i dobile min broj različtih oblika. Tačnije jedan patern, kao na slici 7. Za ovakav patern moguće je napraviti kalup i svesti troškove potencijalne proizvodnje na min.
Parametarsko modelovanje stepenica uz optimizaciju broja elemenata potrebnih za izvodjenje istih – optimizacija geometrije faza 1
U Zavodu za izgradnju grada dobile smo planove Limanskog parka (u svim fazama izgradnje). Na planu završne faze je na našoj lokaciji predviđen amfiteatar, slika 1, pa smo predviđene krive iskoristile za naše stepenice i predložile geometriju kao na slici 2 i 3 (na slici 3 je prikazano gazište samo jednog stepenika, jer ako uspemo da izvršimo optimizaciju njega, dalje bismo primenjivale isti princip).
Predlog geometrije gazišta stepenika ima krivu a i krivu b, različitog radijusa, sa različitim centrima, koju treba izdeliti tako da dobijemo što manji broj različitih oblika. Prvo smo probale da preko nekih logicnih oblika i kao što su isečak kruga ili nešto slično dođemo do rešenja. Međutim, kako je geometrija dosta komplikovana, tražile smo druge načine.
Istražujući na internetu došle smo do sledećih pristupa:preko tesalacije poligonalnih površi ,Veronoi dijagrami, aperiodično popločavanje, gramatika oblika… Međutim, svaki od ovih pristupa zahteva određeni algoritam (metahuaristički, genetski ili već neki drugi), kako bi se dobilo rešenje paterna koji bi bio optimalan.