{"id":5598,"date":"2017-04-25T14:01:19","date_gmt":"2017-04-25T13:01:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=5598"},"modified":"2017-07-13T14:56:27","modified_gmt":"2017-07-13T13:56:27","slug":"arhitektonska-vizuelizacija-koristeci-photoshop-na-osnovu-prostih-i-slozenih-geometrijskih-formi-u-urbanoj-sredini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/arhitektonska-vizuelizacija-koristeci-photoshop-na-osnovu-prostih-i-slozenih-geometrijskih-formi-u-urbanoj-sredini\/","title":{"rendered":"FAZA I | Arhitektonska vizuelizacija koriste\u0107i Photoshop na osnovu prostih i slo\u017eenih geometrijskih formi u postoje\u0107u urbanoj sredini"},"content":{"rendered":"<p>Snaga i mo\u0107 Photoshop-a le\u017ei u njegovoj mogu\u0107nosti da manipuli\u0161e piksele. Kada su u pitanju 2D vizualizacije (fotografije, ilustracije, renderi itd.), mogu\u0107e je posti\u0107i gotovo sve. Jedina prepreka jeste sam korisnik, odnosno korisnikovo poznavanje programa i mogu\u0107nost vizualizacije \u017eeljenog, gotovog proizvoda.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-5599\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/117-300x119.jpg\" alt=\"1\" width=\"539\" height=\"214\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/117-300x119.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/117-1024x409.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 539px) 100vw, 539px\" \/><\/p>\n<p>Problematika kojom \u0107emo se ovde baviti jeste kako da ubacimo na\u0161 objekat u neko ve\u0107 postoje\u0107e okru\u017eenje. Klasi\u010dni pristup ovom problemu jeste da se u nekom softveru, poput 3ds Max-a, modeluje objekat, postavi \u0161to vi\u0161e detalja i renderuje (tipi\u010dno u V-Rayu). Nakon toga se u postprodukciji, u Photoshopu, ubaci render i ukomponuje se u okru\u017eenje. Da bi rezultat bio visokog kvaliteta, render treba da bude u velikoj rezoluciji, sa pravilnim osvetljenjem (tj. senkama), adekvatnim refleksijama itd. A sve to zahteva ra\u010dunar koji mo\u017ee to da izgura; drugim re\u010dima &#8211; jedna vrlo jaka ma\u0161ina.<\/p>\n<p>Druga metoda, koju \u0107u ovde pokazati, koristi Photoshop kao primarnu alatku, na osnovu prostog rendera belog, low-poly modela; sa rezultatom pribli\u017enog kvaliteta kao HQ render. Ova metoda ne zahteva izrazito jak ra\u010dunar, \u0161to zna\u010di da je dostupna ve\u0107em broju ljudi. Ali definitivno zahteva strpljenje i malo ma\u0161te.<\/p>\n<p>Prvo je potrebno napraviti po\u010detnu geometrijsku formu, koja \u0107e slu\u017eiti kao osnova. Nakon toga je potrebno izabrati sredinu u kojoj \u0107e se objekat nalaziti. U ovom slu\u010daju neka urbana sredina.<\/p>\n<p><strong>tl;dr<\/strong><\/p>\n<p><span style=\"text-decoration: underline\">Predmet istra\u017eivanja:<\/span>\u00a0Kako postaviti objekat u fotografiju postoje\u0107e urbane celine, koriste\u0107i Photoshop na osnovu low-poly white 3d modela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Snaga i mo\u0107 Photoshop-a le\u017ei u njegovoj mogu\u0107nosti da manipuli\u0161e piksele. Kada su u pitanju 2D vizualizacije (fotografije, ilustracije, renderi itd.), mogu\u0107e je posti\u0107i gotovo sve. Jedina prepreka jeste sam korisnik, odnosno korisnikovo poznavanje programa i mogu\u0107nost vizualizacije \u017eeljenog, gotovog proizvoda. Problematika kojom \u0107emo se ovde baviti jeste kako da ubacimo na\u0161 objekat u neko&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/arhitektonska-vizuelizacija-koristeci-photoshop-na-osnovu-prostih-i-slozenih-geometrijskih-formi-u-urbanoj-sredini\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">FAZA I | Arhitektonska vizuelizacija koriste\u0107i Photoshop na osnovu prostih i slo\u017eenih geometrijskih formi u postoje\u0107u urbanoj sredini<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":251,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[287],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-5598","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1617-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/251"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5598"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5598\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6532,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5598\/revisions\/6532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5598"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=5598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}