{"id":4753,"date":"2017-02-21T17:27:09","date_gmt":"2017-02-21T16:27:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=4753"},"modified":"2017-02-21T17:28:26","modified_gmt":"2017-02-21T16:28:26","slug":"formiranje-sociva-za-sakupljanje-svetlosnih-zraka-na-odredjenu-povrsonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/formiranje-sociva-za-sakupljanje-svetlosnih-zraka-na-odredjenu-povrsonu\/","title":{"rendered":"Formiranje so\u010diva za sakupljanje svetlosnih zraka na odredjenu povr\u0161inu"},"content":{"rendered":"

Definisanje <\/strong>potrebnih podata:<\/p>\n

Radi formiranja so\u010diva (po klasi\u010dnoj optici), potrebni su odre\u0111eni parametri. Prvo se odre\u0111uje osa so\u010diva, na kojoj \u0107e se nalaziti svi preostali elementi.
\nNakon ose potrebno je definisati \u017ei\u017enu daljinu so\u010diva i \u017ei\u017enu ta\u010dku (\u017ei\u017eu). Ovo je ta\u010dka u kojoj \u0107e se svi zraci, nakon prelamanje kroz so\u010divo, sastati. Nakon toga potrebno je odrediti polupre\u010dnike krivina so\u010diva i njihove centre. Sa ovim podacima mo\u017ee se uspe\u0161no i precizno konstruisati so\u010divo.<\/p>\n

\"So\u010divo<\/a>H1 i H2 su visine tj jedne od dimenzija pravougaonika otvora odnosno povr\u0161i na koju svetlost sabira. Osa so\u010diva \u010de biti definisana centrima tih pravougaonika. \u017di\u017ea \u0107e biti kolinearna sa vrhovima pravougaonika i nalazi\u0107e se na osi so\u010diva, kako bi ekstremni sabiraju\u0107i zraci ta\u010dno udarali na ivice pravougaonika na koji se zraci sabiraju. Iz ovih uslova se defini\u0161e \u017ei\u017ena daljina iz sistema jedna\u010dina:<\/p>\n

f=X1+X2<\/p>\n

X2:H2\/2=X1:(H1\/2-H2\/2) => X2=X1H2\/(H1-H2)<\/p>\n

Nakon toga se odre\u0161uje polupre\u010dnik krivine so\u010diva R. Ovu vrednost se dobija modfikovanom matemati\u010dkom jedna\u010dinom definisanom u klasi\u010dnoj optici tj. sistemom jedna\u010dina:<\/p>\n

((n\/<\/span>-dn+d)R1^2)-((1\/(-dn+d))R1)+d-f=0<\/span><\/strong><\/p>\n

R<\/span>2<\/span>=R<\/span>1<\/span>-d<\/span><\/strong><\/p>\n

Centri krivih nalaze se na osi so\u010diva, a njihova udaljenost od so\u010diva se defini\u0161e:<\/p>\n

c1=d\/2+R1 i c2=d\/2+R2<\/p>\n

Izrada Projekta<\/strong><\/p>\n

Za izradu projekta koristi se program Rhinoceros 5.0 i plug-in grasshopper.<\/p>\n

Prvo se defini\u0161e prostor prema kome \u0107e se konstruisati so\u010divo. Za dati projekat, kvadar pretstavlja pomenuti prostor. Unose se dimenzije kvadra. Nakon ovoga se odre\u0111uje na kojim stranicama datog kvadra se nalazi otvor (otvor je definisan pravougaonikom na izabranoj strani kvadra), odnoso povr\u0161 za sabiranje svetlosnih zrake (definisano pravougaonikom na izabranoj stranici kvadra). Nakon toga se odre\u0111uju dimenzije, prvo dimenzije otvora (\u0161irina, visina), odnosno jednu dimenziju povr\u0161i sakupljanja.
\nOdnos stranica otvora i pomenute povr\u0161i mora da bude jednak, jer povr\u0161 jeste projekcija otvora na izabranu ravan.<\/p>\n

Kada su dimenzije pravougaonika odre\u0111ene, potrebno je odrediti njihove pozicije na izabranim stranicama, ovo se posti\u017ee tako \u0161to se odre\u0111uju pozicije centara pravougaonika.<\/p>\n

Nakon ovog koraka su definisani ulazni podatci korisnika, tj. opisan je prostor u kojem je potrebno konstruisati sabirno so\u010divo.<\/p>\n

\"Definisanje<\/a><\/p>\n

\"Definicija<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Osa so\u010diva je definisana istim centrima pravougaonika, koji su i determinisali njihovu lokaciju na relativnoj ravni.<\/p>\n

Nakon ovoga potrebno je definisati centre ve\u0107ih stranica datih pravougaonika kako bi se moglo do\u0107i do \u017ei\u017ene daljine f .<\/p>\n

Ovde se formira novi (lokalni) koordinatni sistem, jedini\u010dnih vektora\u00a0u v w<\/strong>.<\/p>\n

Vektor\u00a0u<\/strong> je definisan ta\u010dkama centara pravougaonika otvora i povr\u0161i sabiranja. Vektor v<\/strong> je definisan centrom pravougaonika otvora i centrom ve\u0107e stranice pravougaonika otvora. Vektor w<\/strong> je vektorski proizvod u\u00a0<\/strong>i v, w= u <\/strong>x v<\/strong>.<\/p>\n

Po\u0161to je dovoljo da konstruisati krive so\u010diva u jednoj ravni vektor\u00a0w\u00a0<\/strong>se ne\u00a0koristiti.<\/p>\n

Koristi se sistem jedna\u010dina:<\/p>\n

f=X1+X2<\/p>\n

X2:H2\/2=X1:(H1\/2-H2\/2) => X2=X1H2\/(H1-H2)<\/p>\n

Kako bi se dobio intenzitet\u00a0radijus vektora za ta\u010dku F, koja predstavlja \u017ei\u017eu so\u010diva. Po\u0161to se \u017ei\u017ea nalazi na osi so\u010diva radijus vektor ta\u010dke F \u0107e biti jedini\u010dni vektor\u00a0u<\/strong> sa intenzitetom dobijenim iz sistema jedna\u010dina.<\/p>\n

f\u2022u=R<\/strong>f<\/p>\n

\"Definisanje\"Definicija<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"Definicija<\/p>\n

 <\/p>\n

Slede\u0107i korak jeste da se unese parametar n, index prelamanja svetlosti odre\u0111ene supstance, npr. staklo 1,55. Isto tako potrebno je definisati debljinu so\u010diva d. Ovi podaci se unose od strane korisnika po\u0161to nisu zavisni od bilo kojih drugih navedenih parametara.<\/p>\n

Sa ovim podacima mogu\u0107e je konstruisati so\u010divo za zadatu situaciju.<\/p>\n

Koriste se jedna\u010dine izvedene iz jedna\u010dine za konstrukciju so\u010diva (klasi\u010dna fizika)<\/p>\n

 <\/p>\n

((n\/<\/span>-dn+d)R1^2)-((1\/(-dn+d))R1)+d-f=0<\/span><\/strong><\/p>\n

R<\/span>2<\/span>=R<\/span>1<\/span>-d<\/span><\/strong><\/p>\n

Po\u0161to je jedna od navedenih jedna\u010dina kvadratna, dobi\u0107e se dva re\u0161enja. Uzima se pozitivno re\u0161enje, kako bi so\u010divo bilo konveksno.<\/p>\n

Pozicija centra krivine jeste polovina debljine so\u010diva plus radijus krive.<\/p>\n

(-d\/2+R1)\u2022u<\/strong>=C1 i (d\/2-R2)\u2022u<\/strong>=C2<\/p>\n

\"Pozicije<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sa ovim podacima mogu\u0107e je kreirati krive koje \u0107e predstavljati krive so\u010diva, definisane centrima i radijusima.<\/p>\n

\"Konstrukcija<\/a>\"Konstruisane<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Poslednji korak konstrukcije so\u010diva jeste konstrukcija povr\u0161i samog so\u010diva. Ovo se posti\u017ee rotacijom krive oko ose so\u010diva prethodno definisane jedini\u010dnim vektorom\u00a0u<\/strong>.<\/p>\n

Nakon formiranja povr\u0161i potrebno je ograni\u010diti istu na ekstreme tj. maksimalne vrednosti pravougaonika otvora (po globalnom x y z koordinatnom sistemu).<\/p>\n

Povr\u0161 je ovim korakom potpuno definisana, odgovara otvoru i povr\u0161i za sabiranje svetlosnih zraka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Definisanje potrebnih podata: Radi formiranja so\u010diva (po klasi\u010dnoj optici), potrebni su odre\u0111eni parametri. Prvo se odre\u0111uje osa so\u010diva, na kojoj \u0107e se nalaziti svi preostali elementi. Nakon ose potrebno je definisati \u017ei\u017enu daljinu so\u010diva i \u017ei\u017enu ta\u010dku (\u017ei\u017eu). Ovo je ta\u010dka u kojoj \u0107e se svi zraci, nakon prelamanje kroz so\u010divo, sastati. Nakon toga potrebno… Continue reading Formiranje so\u010diva za sakupljanje svetlosnih zraka na odredjenu povr\u0161inu<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":181,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-4753","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4753","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/181"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4753"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4753\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4765,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4753\/revisions\/4765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4753"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4753"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4753"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=4753"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}