{"id":427,"date":"2011-06-01T18:09:07","date_gmt":"2011-06-01T17:09:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhns.com\/givsf\/?p=427"},"modified":"2012-02-20T19:08:12","modified_gmt":"2012-02-20T18:08:12","slug":"final-12","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/final-12\/","title":{"rendered":"ANALIZA PRISTUPA MODELOVANJU [final]"},"content":{"rendered":"<p><em><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/POST.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-large wp-image-428\" title=\"POST\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/POST-1024x723.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"451\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/POST-1024x723.jpg 1024w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/POST-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/a><\/em><\/p>\n<p><em><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/ANALIZA-PRISTUPA-MODELOVANJU-POPRAVLJENO.pdf\"><\/a><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/ANALIZA-PRISTUPA-MODELOVANJU-POPRAVLJENO.pdf\">ANALIZA PRISTUPA MODELOVANJU.pdf<\/a><\/em><\/p>\n<p><em><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/06\/ANALIZA-PRISTUPA-MODELOVANJU-POPRAVLJENO.pdf\"><\/a>Arhitektonski pristup modelovanju bio je vekovima zasnivan na osnovnim geometrijskim oblicima (Euklidovim formama). Tek 1968. Eugenio Beltramis napisao je esej o interpretaciji ne-Euklidovog prostora, \u0161to je izazvalo revoluciju u svetu fizi\u010dara i matemati\u010dara. Otkriveno je da je prostor multidimenzionalan i da me\u0111u elementima postoje i druge veze osim Euklidovih.<br \/>\nModelovanje\u00a0<strong>osnovnih geometrijskih formi<\/strong> zasniva se na prepoznavanju osnovne geometrije, odnosno oblika i njegovih transformacije \u010dije osnove le\u017ee u pet Euklidovih postulata. Dok se modelovanje\u00a0<strong>slobodnih povr\u0161i<\/strong>, u kompjuterskom pristupu vr\u0161i pomo\u0107u NURBS krivih i povr\u0161ina. Najve\u0107i doprinos NURBS krivih jeste lako kontrolisanje oblika uz pomo\u0107 kontrolnih ta\u010daka, debljine i \u010dvorova.<br \/>\nAnaliza ova dva pristupa nazvanih\u00a0<strong>Poly modelovanje<\/strong> i<strong> NURBS modelovanje<\/strong> je ra\u0111ena na objektu\u00a0<strong>Chanel Mobile Art Pavilion-Zahe Hadid<\/strong>.<br \/>\nPri ovoj analizi uo\u010deno je da pri modelovanju zakrivljenih povr\u0161ina\u00a0Poly geometrijom javlja se problem spajanja poligona, broj koraka je poprili\u010dno veliki, a rezultat neprezizan i zahteva dorade. Te se moze zaklju\u010diti da Poly modelovanje ostaje dominantna vodilja pri modelovanju pravilnih transformisanih geometrijskih formi, dok je za slobodne forme mnogo prakti\u010dnije\u00a0NURBS modelovanje.<br \/>\nNURBS modelovanjem u samo par koraka mogu\u0107e je gotovo matemati\u010dki precizno definisati slobodnu zakrivljenu povr\u0161inu, te su rezultati izuzetno dobri, za veoma malo potro\u0161enog vremena. Osnovnik nedostatak ovog pristupa jeste \u0161to je gotovo nemogu\u0107e obrazovati pravilnu geometriju.<br \/>\nZaklju\u010dak jeste: \u00a0u cilju postizanja \u0161to boljih rezultati praktikovati primenu oba , te na taj na\u010din ista\u0107i samo prednosti oba pristupa, i naravno dobiti vrhunske modelel!!<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>ANALIZA PRISTUPA MODELOVANJU.pdf Arhitektonski pristup modelovanju bio je vekovima zasnivan na osnovnim geometrijskim oblicima (Euklidovim formama). Tek 1968. Eugenio Beltramis napisao je esej o interpretaciji ne-Euklidovog prostora, \u0161to je izazvalo revoluciju u svetu fizi\u010dara i matemati\u010dara. Otkriveno je da je prostor multidimenzionalan i da me\u0111u elementima postoje i druge veze osim Euklidovih. Modelovanje\u00a0osnovnih geometrijskih formi&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/final-12\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">ANALIZA PRISTUPA MODELOVANJU [final]<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-427","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":528,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427\/revisions\/528"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}