{"id":384,"date":"2011-05-30T13:59:49","date_gmt":"2011-05-30T12:59:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhns.com\/givsf\/?p=384"},"modified":"2012-02-20T19:16:47","modified_gmt":"2012-02-20T18:16:47","slug":"final-9","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/final-9\/","title":{"rendered":"Parmetarska re\u0161etka [final]"},"content":{"rendered":"<div><em>Su\u0161tina projekta jeste stvaranje Grasshopper logike kojom bilo kakve slobodne povr\u0161ine mo\u017eemo pretvoriti u re\u0161etkaste strukture, \u010dije karakteristike pritom mo\u017eemo u svakom segmentu rada kontrolisati pomo\u0107u parametara. Postoje dva osnovna vida re\u0161etkastih struktura koje su obuhva\u0107ene projektom. To su nosa\u010di i prostorne konstrukcije. Pod nosa\u010dima se podrazumevaju konstrukcije \u010dija je jedna dimenzija dominantna u odnosu na druge dve. Na prvih \u0161est slika vidimo primere kako od modela nosa\u010da nekonvencionalnog oblika dobijamo re\u0161etkasti nosa\u010d sa tra\u017eenim brojem segmenata. Na ostalim slikama predstavljene su povr\u0161ine koje su pretvorene u prostorne re\u0161etke. Prakti\u010dna primena ovog algoritma mo\u017ee na\u0107i mesto u projektovanju konstrukcija velikih raspona za pokrivanje velikih prostora: hala, sportskih arena i sl., a da se pri tom ne pribegava klasi\u010dnim oblcima konstrukcija. Na ovaj na\u010din mogu\u0107e je projektovati mnogo slobodnije i atraktivnije konstrukcije.<\/em><\/div>\n<div><em>Prvi korak u procesu rada jeste zadavanje \u017eeljenog oblika pojedina\u010dnog segmenta re\u0161etke (faze 3. 4. 5. i 7. na dijagramu). Kliza\u010dima na polju 2. kontroli\u0161emo broj segmenata u 2 ortogonalna pravca. Kliza\u010dima na polju 6 odre\u0111ujemo ofset polja tj. \u0161irinu \u0161tapova re\u0161etke. Na kraju kao izlaznu informaciju dobijamo povr\u0161i \u0161tapova. Dodavanjem nekih funkcija mozemo izvu\u0107i i povr\u0161ine i obime dobijenih \u0161tapova, kao i koordinate karakteristi\u010dnih ta\u010daka re\u0161etke. Te dodatne informacije bi mogle da poslu\u017ee pri eventualnom integrisanju modela u neki od programa za prora\u010dun statike, \u010dime bi se dimenzionisanje ovakve strukture u\u010dinilo prili\u010dno jednostavnim. Na polju pod brojem 1 kao ulaznu informaciju ubacujemo \u017eeljenu povr\u0161.<\/em><\/div>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/PLAKAT.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-large wp-image-385\" title=\"PLAKAT\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/PLAKAT-1024x731.jpg\" alt=\"\" width=\"640\" height=\"456\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/PLAKAT-1024x731.jpg 1024w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2011\/05\/PLAKAT-300x214.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Su\u0161tina projekta jeste stvaranje Grasshopper logike kojom bilo kakve slobodne povr\u0161ine mo\u017eemo pretvoriti u re\u0161etkaste strukture, \u010dije karakteristike pritom mo\u017eemo u svakom segmentu rada kontrolisati pomo\u0107u parametara. Postoje dva osnovna vida re\u0161etkastih struktura koje su obuhva\u0107ene projektom. To su nosa\u010di i prostorne konstrukcije. Pod nosa\u010dima se podrazumevaju konstrukcije \u010dija je jedna dimenzija dominantna u odnosu&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/final-9\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Parmetarska re\u0161etka [final]<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":387,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions\/387"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}