{"id":3722,"date":"2015-07-10T10:29:17","date_gmt":"2015-07-10T09:29:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=3722"},"modified":"2015-07-10T10:29:17","modified_gmt":"2015-07-10T09:29:17","slug":"modelovanje-fasade-pomocu-voronojevog-dijagrama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/modelovanje-fasade-pomocu-voronojevog-dijagrama\/","title":{"rendered":"Modelovanje fasade pomocu Voronojevog dijagrama"},"content":{"rendered":"<p>Ranije najavljeno izvodjenje fasade pomocu dva isecka polulopte je naislo na prepreke u spajanju tih isecaka i nemogucnosti da se stvori kontinualna povrsina sa supljinama, tako da sam odustala od tog principa i\u00a0pronasla mnogo fleksibilniji i\u00a0primenjiviji nacin oblikovanja fasade, koji takodje moze da se primeni na raznorazne druge oblike.<\/p>\n<p>Radi se o primeni Voronojevog dijagrama pomocu Rhino-a I Grasshopper-a.<\/p>\n<p>Voronojev dijagram je u matematici izdeljivanje neke ravni koje se zasniva na udaljenosti od tacaka iz posebnog podskupa ravni. Tacke koje se zadaju unapred se nazivaju seme, polozaji ili generatori i\u00a0za svaku od njih postoji odgovarajuca oblast koja se sastoji od svih tacaka koje su blize bas jednoj odredjenoj tacki (generatoru) nego ostalim generatorima, a oblasti koje se formiraju oko svake tacke-generatora se zovu Voronojeve celije.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-3723\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/1-300x265.jpg\" alt=\"1\" width=\"300\" height=\"265\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/1-300x265.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/1.jpg 695w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a> <a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-3724\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-300x300.jpg\" alt=\"2\" width=\"263\" height=\"263\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-300x300.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-32x32.jpg 32w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-64x64.jpg 64w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-96x96.jpg 96w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2-128x128.jpg 128w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/2.jpg 400w\" sizes=\"auto, (max-width: 263px) 100vw, 263px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Sto se tice primene Voronojevog dijagrama, za pocetak je postrebno poredjati odredjeni broj tacaka i\u00a0u Grasshoperu ih obuhvatiti funkcijom point na koju se dodaje funkcija Voronoi. I nakon dodavanja ravni kojoj sve ove tacke pripadaju sa vec izdeljenim celijama, jako je prakticno to sto ako zelimo da pomerimo odredjeni generator u slucaju da shvatimo da ne odgovara ili nije na odgovarajucem mestu, Voronoi sam preracunava kompletan oblik i\u00a0ponovo stvara dijagram sa novim koordinatama tacaka. Potrebno je jos dodati debljinu fasadi I izdubiti delove Voronojevih celija kako bi se dobila supljikava mrezasta fasada.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ranije najavljeno izvodjenje fasade pomocu dva isecka polulopte je naislo na prepreke u spajanju tih isecaka i nemogucnosti da se stvori kontinualna povrsina sa supljinama, tako da sam odustala od tog principa i\u00a0pronasla mnogo fleksibilniji i\u00a0primenjiviji nacin oblikovanja fasade, koji takodje moze da se primeni na raznorazne druge oblike. Radi se o primeni Voronojevog dijagrama&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/modelovanje-fasade-pomocu-voronojevog-dijagrama\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Modelovanje fasade pomocu Voronojevog dijagrama<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":127,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[164],"class_list":["post-3722","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/127"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3722"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3722\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3725,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3722\/revisions\/3725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3722"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=3722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}