{"id":26586,"date":"2026-09-15T14:30:09","date_gmt":"2026-09-15T13:30:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=26586"},"modified":"2026-09-15T14:30:09","modified_gmt":"2026-09-15T13:30:09","slug":"analiza-univerzalnog-procesa-modelovanja-slobodnih-formi-na-primeru-ribbon-chair-faza-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/analiza-univerzalnog-procesa-modelovanja-slobodnih-formi-na-primeru-ribbon-chair-faza-ii\/","title":{"rendered":"Analiza univerzalnog procesa modelovanja slobodnih formi na primeru Ribbon Chair &#8211; Faza II"},"content":{"rendered":"\n\n\n<p>1. <strong><em>Univerzalni pristup modelavanju<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><\/ol>\n\n\n\n<p>Bez obzira na izbor softvera (SketchUp, 3ds Max, Blender, Maya i dr.), modelovanje slobodnih formi zasniva se na istim principima. Razlike se ogledaju u alatima i na\u010dinu rada, dok osnovna logika ostaje nepromenjena.<\/p>\n\n\n\n<p>Proces modelovanja slobodnih formi zasniva se na proceduralnom (Top-Down) pristupu \u2013 prelasku od jednostavne 1D matemati\u010dke definicije forme (kriva) ka njenoj slo\u017eenoj 3D realizaciji kroz kontrolisane faze transformacije. Kod stolice Ribbon Chair , ovaj proces podrazumeva prelazak iz kontinualne linije u prostornu traku sa odgovaraju\u0107om ergonomijom i debljinom.<\/p>\n\n\n\n<p>2. <strong><em>Definisanje osnovne linije (skeleton forme)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Svaka slobodna forma zapo\u010dinje osnovnom krivom koja defini\u0161e njen tok u prostoru. Ova linija odre\u0111uje proporcije, nagib i osnovnu dinamiku objekta. U 3D grafici ova linija se naziva Putanja (Path), Ki\u010dma (Spine) ili Aksijalna kriva (Centerline Curve).<\/p>\n\n\n\n<p>Primena na Ribbon Chair: U slu\u010daju Ribbon Chair, ova kriva u 3D prostoru poseduje vi\u0161i stepen slo\u017eenosti jer ne le\u017ei u jednoj ravni, ve\u0107 je prostorna kriva (3D Spline \/ Path). Kriva se defini\u0161e postavljanjem kontrolnih ta\u010daka (Control Vertices) i tangentnih vektora u tri projekcije (Front, Side, Top view) kako bi se osiguralo da gornji i donji preklop trake pravilno nale\u017eu iznad baze.<\/p>\n\n\n\n<p>3. <strong><em>Generisanje povr\u0161ine iz linije<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Metode prelaska iz 1D krive u 2D povr\u0161inu uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Metoda dodavanja \u0161irine (Extrude \/ Sweep \/ Loft) &#8211; osnovnoj krivi se dodeljuje popre\u010dni profil ili se vr\u0161i ekstrudovanje du\u017e Z\/X ose kako bi se dobila ravnomerna traka<\/li>\n\n\n\n<li>Kontrola uvrtanja (Twist \/ Bank Control) &#8211; analizom 3D geometrije Ribbon Chair-a uo\u010dava se da traka ne prati samo prostu &#8220;S&#8221; putanju, ve\u0107 na prelazima sa naslona ka bazi dolazi do blagog popre\u010dnog uvrtanja. U ovoj fazi se kontroli\u0161e nagib povr\u0161ine du\u017e krive kako bi traka pod pravilnim uglom pratila anatomiju tela<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong><em>4. Prostorna transformacija i oblikovanje<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U ovoj fazi dolazi do klju\u010dnog oblikovanja forme kroz savijanje, uvijanje i deformaciju. Generisana traka iz prethodnog koraka ima konstantnu \u0161irinu, pa se primenjuju transformacije kako bi se dobila stvarna ergonomija stolice:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pro\u0161irenje (Naslon i sedi\u0161te) &#8211; traka se bo\u010dno \u0161iri u zoni naslona za le\u0111a i na samom sedi\u0161tu radi udobnosti<\/li>\n\n\n\n<li>Su\u017eenje (Prelazne zone) &#8211; traka se su\u017eava u zoni bo\u010dnih preklopa, nagla\u0161avaju\u0107i elegantan prelaz ka bazi<\/li>\n\n\n\n<li>Ulegnu\u0107e (Ergonomija) &#8211; sredi\u0161nji deo sedi\u0161ta se potiskuje nani\u017ee, kreiraju\u0107i udubljenje za sedenje<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Alati deformacije &#8211; Lattice \/ FFD &#8211; Free Form Deformation ili proporcionalno editovanje mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>5. <strong><em>Organizacija geometrije (topologija)<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon oblikovanja, potrebno je pravilno organizovati strukturu mre\u017ee (Mesh Topology). Kvalitetna topologija omogu\u0107ava stabilnost geometrije, ravnomerno zagla\u0111ivanje i odsustvo vizuelnih gre\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Tok ivica (Edge Flow) &#8211; poligoni moraju pratiti prirodni tok savijanja trake. Popre\u010dni i uzdu\u017eni segmenti moraju biti ravnomerno raspore\u0111eni du\u017e cele du\u017eine<\/li>\n\n\n\n<li>\u010cetvorouglovi (Quad Topology) &#8211; mre\u017ea se sastoji isklju\u010divo od \u010detvorougaonih poligona (Quads), \u010dime se izbegavaju artefakti pri renderovanju<\/li>\n\n\n\n<li>Ve\u0107a gustina na savijanjima &#8211; na mestima o\u0161trijih zakrivljenja (preklop sedi\u0161ta i baze) dodaje se ve\u0107a gustina poligona<\/li>\n\n\n\n<li>Tapacirung i \u0161avovi (Piping \/ Seams) &#8211; na obodu trake defini\u0161u se ivice koje \u0107e nositi profil tapetarskog \u0161ava (piping), dok se na unutra\u0161njim preklopima oblikuju meki nabori karakteristi\u010dni za zategnutu tkaninu<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>6. <strong><em>Zagla\u0111ivanje i finalizacija<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U zavr\u0161noj fazi primenjuju se metode zagla\u0111ivanja i dodavanja debljine, \u010dime matemati\u010dka povr\u0161ina postaje fizi\u010dki realisti\u010dan 3D model.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Dodavanje debljine (Solidify \/ Shell) &#8211; dvodimenzionalnoj traci dodeljuje se stvarna debljina\u00a0 kako bi se simulirao sloj meke pene ispod tkanine<\/li>\n\n\n\n<li>Zagla\u0111ivanje surfaces (Subdivision Surface) &#8211; primenom algoritama poput Catmull-Clark (TurboSmooth\/Subdivision), gruba poligonalna mre\u017ea se matemati\u010dki deli i zaobljuje, daju\u0107i fotelji njen prepoznatljivi, glatki i organski izgled<\/li>\n\n\n\n<li>Modelovanje baze: Kreira se centralni pe\u0161\u010dani\u010dki\/kvadratni deo na kom fotelja po\u010diva i uskla\u0111uje se kontaktna povr\u0161ina baze sa donjim preklopom trake<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1. Univerzalni pristup modelavanju Bez obzira na izbor softvera (SketchUp, 3ds Max, Blender, Maya i dr.), modelovanje slobodnih formi zasniva se na istim principima. Razlike se ogledaju u alatima i na\u010dinu rada, dok osnovna logika ostaje nepromenjena. Proces modelovanja slobodnih formi zasniva se na proceduralnom (Top-Down) pristupu \u2013 prelasku od jednostavne 1D matemati\u010dke definicije forme&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/analiza-univerzalnog-procesa-modelovanja-slobodnih-formi-na-primeru-ribbon-chair-faza-ii\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Analiza univerzalnog procesa modelovanja slobodnih formi na primeru Ribbon Chair &#8211; Faza II<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":787,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[765],"class_list":["post-26586","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/787"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26586"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26588,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26586\/revisions\/26588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26586"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=26586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}