{"id":26188,"date":"2026-07-11T10:00:02","date_gmt":"2026-07-11T09:00:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=26188"},"modified":"2026-07-11T10:35:43","modified_gmt":"2026-07-11T09:35:43","slug":"razvoj-modularnog-sistema-i-njegova-validacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/razvoj-modularnog-sistema-i-njegova-validacija\/","title":{"rendered":"Razvoj modularnog sistema i njegova adaptacija"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"819\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-819x1024.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-26201\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-819x1024.jpeg 819w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-240x300.jpeg 240w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-768x960.jpeg 768w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-1229x1536.jpeg 1229w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1-1568x1960.jpeg 1568w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/naslovna-1.jpeg 1638w\" sizes=\"auto, (max-width: 819px) 100vw, 819px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Razvoj modularnog sistema<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Nakon analize postoje\u0107ih modularnih sistema i LEGO metodologije, pristupilo se razvoju sopstvenog modularnog sistema koji predstavlja osnovu daljeg istra\u017eivanja. Polazna ideja nije bila formiranje \u0161to ve\u0107eg broja elemenata, ve\u0107 definisanje najmanjeg mogu\u0107eg skupa standardizovanih komponenti koji bi posedovao dovoljan generativni potencijal za formiranje razli\u010ditih prostornih konfiguracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Broj i tip elemenata nisu unapred odre\u0111eni, ve\u0107 predstavljaju rezultat iterativnog procesa eksperimentisanja. Tokom vi\u0161e faza testiranja analizirani su razli\u010diti odnosi izme\u0111u broja elemenata, njihove geometrije i mogu\u0107nosti me\u0111usobnog povezivanja. Cilj ovog procesa bio je pronala\u017eenje minimalnog funkcionalnog seta koji omogu\u0107ava najve\u0107i broj razli\u010ditih kombinacija uz zadr\u017eavanje jednostavnosti sistema.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Rezultat ovog procesa predstavlja standardizovani skup od <strong>47 LEGO elemenata<\/strong>, koji \u010dini osnovu razvijenog modularnog sistema.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Definisanje osnovnog seta<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Razvijeni sistem sastoji se od ograni\u010denog broja standardizovanih elemenata koji tokom \u010ditavog procesa ostaju nepromenjeni.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><thead><tr><th>Element<\/th><th>Koli\u010dina<\/th><\/tr><\/thead><tbody><tr><td>Plate 8\u00d716<\/td><td>1<\/td><\/tr><tr><td>Plate 2\u00d712<\/td><td>1<\/td><\/tr><tr><td>Brick 2\u00d74<\/td><td>16<\/td><\/tr><tr><td>Brick 1\u00d78<\/td><td>4<\/td><\/tr><tr><td>Brick 1\u00d72<\/td><td>10<\/td><\/tr><tr><td>Brick 2\u00d72<\/td><td>3<\/td><\/tr><tr><td>Brick 1\u00d71<\/td><td>4<\/td><\/tr><tr><td>Slope 2\u00d71<\/td><td>8<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Ukupan broj elemenata: 47<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Va\u017eno je naglasiti da ograni\u010denje broja elemenata nije predstavljalo prepreku, ve\u0107 istra\u017eiva\u010dki parametar. Definisanjem unapred poznatog skupa modula omogu\u0107eno je objektivno ispitivanje mogu\u0107nosti sistema, pri \u010demu svaki naredni model nastaje isklju\u010divo reorganizacijom postoje\u0107ih elemenata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Na taj na\u010din pa\u017enja istra\u017eivanja usmerena je sa pojedina\u010dnog modela na razvoj modularnog sistema.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Definisanje pravila kombinovanja<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Paralelno sa definisanjem seta razvijena su univerzalna pravila kombinovanja elemenata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Za razliku od klasi\u010dnih LEGO uputstava, koja odre\u0111uju redosled sklapanja jednog konkretnog modela, pravila razvijena u ovom radu predstavljaju op\u0161te principe organizacije elemenata, primenljive na razli\u010dite arhitektonske objekte.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Osnovna pravila sistema su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-small-font-size\">svi elementi koriste zajedni\u010dki modularni raster;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">elementi se mogu grupisati u ve\u0107e prostorne celine;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">promenom polo\u017eaja i orijentacije elemenata mogu se formirati razli\u010diti prostorni odnosi;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">isti element mo\u017ee imati razli\u010ditu funkcionalnu ulogu u zavisnosti od mesta u strukturi;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">volumeni nastaju kombinovanjem vi\u0161e jednostavnih elemenata;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">sistem ostaje otvoren za razli\u010dite prostorne konfiguracije bez izmene osnovnih pravila.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Na ovaj na\u010din definisan je generativni sistem sposoban da proizvede veliki broj razli\u010ditih prostornih re\u0161enja kori\u0161\u0107enjem istog skupa elemenata.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Validacija sistema<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Kako bi se proverila funkcionalnost razvijenog sistema, bilo je neophodno izvr\u0161iti njegovu eksperimentalnu proveru na jednostavnim arhitektonskim tipologijama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Iz istog seta od 47 elemenata sukcesivno su formirana tri razli\u010dita modela:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-small-font-size\">ku\u0107a,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">crkva,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">most.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Prilikom izrade nijedan element nije dodat niti uklonjen iz sistema. Svi modeli nastali su isklju\u010divo reorganizacijom postoje\u0107ih modula, uz primenu identi\u010dnih pravila kombinovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Ovakav pristup omogu\u0107io je proveru generativnog potencijala razvijenog sistema.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Rezultati su pokazali da isti skup elemenata mo\u017ee odgovoriti razli\u010ditim prostornim zahtevima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Model ku\u0107e ispitao je mogu\u0107nost formiranja zatvorenog volumena i osnovne organizacije prostora.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173233.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"861\" height=\"526\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173233.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-26196\" style=\"width:396px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173233.png 861w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173233-300x183.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173233-768x469.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 861px) 100vw, 861px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Model crkve poslu\u017eio je za proveru sposobnosti sistema da formira izra\u017eenu vertikalnost, dominantan centralni akcenat i hijerarhiju volumena.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173214.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"695\" height=\"588\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173214.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-26194\" style=\"width:396px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173214.png 695w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173214-300x254.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 695px) 100vw, 695px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173208.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"847\" height=\"538\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173208.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-26195\" style=\"width:396px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173208.png 847w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173208-300x191.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173208-768x488.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 847px) 100vw, 847px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Model mosta omogu\u0107io je ispitivanje linearnog povezivanja elemenata i formiranja konstrukcije koja funkcioni\u0161e prvenstveno kroz prostorni odnos, a ne zatvoren volumen.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173116.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"737\" height=\"590\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173116.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-26191\" style=\"width:396px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173116.png 737w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173116-300x240.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 737px) 100vw, 737px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173106-1.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"717\" height=\"615\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173106-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-26192\" style=\"width:396px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173106-1.png 717w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Snimak-ekrana-2026-07-08-173106-1-300x257.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 717px) 100vw, 717px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Najva\u017eniji rezultat ove faze nije razvoj tri pojedina\u010dna modela, ve\u0107 potvrda da definisani skup elemenata funkcioni\u0161e kao generativni sistem sposoban da proizvede razli\u010dite arhitektonske tipologije bez izmene osnovnog seta.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\"><strong>Razvoj univerzalne metodologije<\/strong><\/h4>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Na osnovu rezultata eksperimentalne faze razvijena je univerzalna metodologija prevo\u0111enja arhitektonske forme u modularni LEGO sistem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Metodologija nije vezana za odre\u0111eni objekat, ve\u0107 predstavlja skup koraka koji se mogu primeniti na bilo koju arhitektonsku tipologiju.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Korak 1 \u2013 Analiza objekta<\/em><\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Najpre se vr\u0161i analiza objekta sa ciljem identifikacije njegovih dominantnih prostornih karakteristika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Analiza obuhvata:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-small-font-size\">osnovnu geometriju,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">dominantne volumene,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">proporcije,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">hijerarhiju elemenata,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">vertikalne i horizontalne akcente,<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">karakteristi\u010dne arhitektonske motive.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Korak 2 \u2013 Redukcija arhitektonske forme<\/em><\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Slo\u017eena geometrija objekta redukuje se na njene osnovne prostorne odnose.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">U ovoj fazi uklanjaju se sekundarni elementi poput dekoracije, sitnih fasadnih detalja ili konstrukcionih spojeva, dok se zadr\u017eavaju karakteristike koje odre\u0111uju identitet objekta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Cilj nije izrada replike, ve\u0107 o\u010duvanje prepoznatljive prostorne kompozicije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Korak 3 \u2013 Modularna interpretacija<\/em><\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Redukovana geometrija prevodi se u standardizovane LEGO elemente.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Tom prilikom uspostavlja se veza izme\u0111u arhitektonskih karakteristika i pojedinih tipova elemenata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Na primer:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-small-font-size\">dominantni volumeni formiraju se Brick 2\u00d74 elementima;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">linearni prostorni akcenti predstavljaju se Brick 1\u00d78 elementima;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">manje prostorne korekcije ostvaruju se Brick 1\u00d71 i Brick 1\u00d72 elementima;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">zako\u0161ene ili nagla\u0161ene povr\u0161ine interpretiraju se Slope elementima.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Na ovaj na\u010din arhitektonska forma postaje deo jedinstvenog modularnog sistema.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Korak 4 \u2013 Organizacija sistema<\/em><\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Elementi se raspore\u0111uju prema unapred definisanim pravilima kombinovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Formiraju se osnovni volumeni, njihov me\u0111usobni odnos, prostorna hijerarhija i dominantni akcenti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">U ovoj fazi model vi\u0161e nije skup pojedina\u010dnih LEGO elemenata, ve\u0107 prostorna interpretacija arhitektonske kompozicije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\" \/>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\"><strong><em>Korak 5 \u2013 Evaluacija<\/em><\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Poslednja faza podrazumeva procenu uspe\u0161nosti razvijenog modela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Evaluacija se zasniva na slede\u0107im kriterijumima:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-small-font-size\">prepoznatljivost arhitektonske tipologije;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">o\u010duvanje dominantnih prostornih karakteristika;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">dosledna primena pravila kombinovanja;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">efikasnost kori\u0161\u0107enja standardizovanih elemenata;<\/li>\n\n\n\n<li class=\"has-small-font-size\">mogu\u0107nost primene iste metodologije na druge arhitektonske objekte.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Rezultati evaluacije predstavljaju osnov za dalju primenu metodologije na slo\u017eenije arhitektonske objekte.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razvoj modularnog sistema Nakon analize postoje\u0107ih modularnih sistema i LEGO metodologije, pristupilo se razvoju sopstvenog modularnog sistema koji predstavlja osnovu daljeg istra\u017eivanja. Polazna ideja nije bila formiranje \u0161to ve\u0107eg broja elemenata, ve\u0107 definisanje najmanjeg mogu\u0107eg skupa standardizovanih komponenti koji bi posedovao dovoljan generativni potencijal za formiranje razli\u010ditih prostornih konfiguracija. Broj i tip elemenata nisu unapred&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/razvoj-modularnog-sistema-i-njegova-validacija\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Razvoj modularnog sistema i njegova adaptacija<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":718,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[739],"tags":[],"coauthors":[725],"class_list":["post-26188","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25-26-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/718"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26188"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26220,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26188\/revisions\/26220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26188"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=26188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}