{"id":26145,"date":"2026-07-06T20:20:39","date_gmt":"2026-07-06T19:20:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=26145"},"modified":"2026-07-06T20:23:47","modified_gmt":"2026-07-06T19:23:47","slug":"faza-2-automatizacija-generisanja-spojeva-na-kompleksnim-geometrijama-i-optimizacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/faza-2-automatizacija-generisanja-spojeva-na-kompleksnim-geometrijama-i-optimizacija\/","title":{"rendered":"Automatizacija generisanja spojeva na kompleksnim geometrijama i optimizacija – Faza II"},"content":{"rendered":"\n

Test 1<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

U drugoj fazi istra\u017eivanja fokusirali smo se na razvoj koda koji mo\u017ee da prepozna kompleksnu geometriju, skalira je u skladu sa debljinom materijala i pripremi model za fabrikaciju.<\/p>\n\n\n\n

Prvobitni pristup re\u0161avanju ovog problema zasnivao se na definisanju ta\u010dke u prostoru, \u010dijim je transformacijama formirana ravan i odre\u0111ena debljina materijala. Zatim smo, primenom Bulovih (Boolean<\/em>) operacija, kreirali \u201eklinasto-zup\u010dasti spoj\u201d, koji je preslikan (mirorovan) u negativu na suprotnoj strani ravni. Tako kreiran element potom je bilo mogu\u0107e rotirati za 90 stepeni, koriste\u0107i osnovnu koordinatu kao referencu. Na ovaj na\u010din dobijena je kutija \u010diji se svaki parametar mogao individualno menjati i skalirati za potrebe finalne proizvodnje.<\/p>\n\n\n\n

Iako je ovaj metod rezultirao potpuno parametarskim modelom, on je koncepcijski ograni\u010den isklju\u010divo na formu kutije i ne mo\u017ee se primeniti na druge, kompleksnije geometrijske oblike.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Test 2<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Drugi pristup zapo\u010dinje definisanjem osnovne geometrije, odnosno B-rep (Boundary Representation<\/em>) modela, koji mo\u017ee predstavljati zidove bilo koje dispozicije.<\/p>\n\n\n\n

U prvoj fazi ovog rada, problem uklapanja klinasto-zup\u010dastih spojeva re\u0161ili smo tako \u0161to smo svakoj ivici dodelili parnu ili neparnu vrednost koja se ponavlja u pravilnim, nepromenljivim intervalima. Me\u0111utim, ispostavilo se da ovaj pristup funkcioni\u0161e isklju\u010divo kod konveksnih ivica.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga je na ovom mestu neophodno precizno definisati pojmove konveksne i konkavne ivice. U geometriji se ovi izrazi odnose na oblike mnogouglova ili poliedara, kao i na same uglove i linije koje ih defini\u0161u. Glavna razlika ogleda se u tome da li se oblik \u0161iri prema spolja ili se uvla\u010di prema unutra.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Kako bismo to proverili na najjednostavniji na\u010din, izdvajamo poliliniju koja defini\u0161e B-rep i primenjujemo operaciju obaranja ivica (chamfer<\/em>), \u010dime povezujemo ta\u010dke na jednakoj udaljenosti od preseka linija. Ako novonastala linija ostane unutar povr\u0161ine mnogougla, taj segment geometrije je konveksan, a ako izlazi van te povr\u0161ine, segment je konkavan.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Na osnovu ovih informacija, u slede\u0107em koraku bilo je potrebno odrediti normalu povr\u0161ine i njen pravac (ka unutra ili ka spolja). To nam omogu\u0107ava precizno definisanje pozicija klinasto-zup\u010dastih spojeva i spre\u010dava me\u0111usobno preklapanje geometrije zidova.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Nakon toga, uzimamo ve\u0107 sortirane ivice, delimo ih na \u017eeljeni broj delova i koristimo predefinisane parametre za generisanje geometrije spojeva. Spajanjem tih linija dobijamo individualne stranice B-rep modela, \u010diju debljinu materijala mo\u017eemo slobodno pode\u0161avati, \u0161to automatski generi\u0161e odgovaraju\u0107e promene na samim spojevima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Na kraju, kako bi se obezbedio savr\u0161en spoj prilikom laserskog se\u010denja, uveden je parametar minimalnog ofseta (offset<\/em>), koji blago smanjuje dimenzije zupca i time olak\u0161ava finalno sklapanje elemenata. Finalni rezultat je geometrija koja mo\u017ee u potpunosti parametarski da se modifikuje spram zahteva i ograni\u010denja fabrikacije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Test 1 U drugoj fazi istra\u017eivanja fokusirali smo se na razvoj koda koji mo\u017ee da prepozna kompleksnu geometriju, skalira je u skladu sa debljinom materijala i pripremi model za fabrikaciju. Prvobitni pristup re\u0161avanju ovog problema zasnivao se na definisanju ta\u010dke u prostoru, \u010dijim je transformacijama formirana ravan i odre\u0111ena debljina materijala. Zatim smo, primenom Bulovih… Continue reading Automatizacija generisanja spojeva na kompleksnim geometrijama i optimizacija – Faza II<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":732,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[737],"class_list":["post-26145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/732"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=26145"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26150,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/26145\/revisions\/26150"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=26145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=26145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=26145"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=26145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}