U okviru istra\u017eivanja izra\u0111en je digitalni model Yoshimura paterna u programima Rhino i Grasshopper. Kori\u0161\u0107enjem parametarskog modelovanja definisana je geometrija strukture, \u010dime je omogu\u0107ena njena dalja analiza. Na osnovu formiranog modela izvr\u0161ena je simulacija pona\u0161anja forme, sa posebnim osvrtom na njenu transformabilnost, stabilnost i mogu\u0107nost primene u dizajnu saksija. <\/p>\n\n\n\n
Po\u010detna geometrija Yoshimura paterna definisana je u programu Rhino, gde su iscrtane osnovne linije strukture. Nakon toga geometrija je referencirana u programu Grasshopper, gde je nastavljen proces parametarskog modelovanja i simulacije.<\/p>\n\n\n\n
Yoshimura patern zasnovan je na mre\u017ei trouglova, pri \u010demu se razlikuju dve vrste linija \u2013 mountain fold lines i valley fold lines, odnosno grbine i uvale. Njihovim rasporedom omogu\u0107ava se karakteristi\u010dno savijanje i transformacija forme.<\/p>\n\n\n\n U po\u010detnoj fazi izvr\u0161ena je simulacija savijanja jednog segmenta kako bi se sagledao na\u010din na koji se struktura pona\u0161a tokom transformacije. <\/p>\n\n\n Nakon toga formiran je model ve\u0107ih dimenzija sa ve\u0107im brojem trougaonih segmenata, na kome je ponovljena simulacija savijanja ravne povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n Nakon definisanja povr\u0161ine formiran je cilindar \u010diji pre\u010dnik odgovara planiranom pre\u010dniku saksije. Geometrija Yoshimura paterna je prilago\u0111ena cilindri\u010dnoj povr\u0161ini i povezana sa cilindrom, nakon \u010dega je izvr\u0161ena simulacija transformacije saksije po visini.<\/p>\n\n\n Fabrikacija i izbor materijala<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pored digitalnog modelovanja, ispitivanje je sprovedeno i kroz izradu radne makete. Na samom po\u010detku bilo je potrebno odabrati adekvatan materijal za njenu realizaciju. Kori\u0161\u0107ena je PETG plastika, koja je pokazala odre\u0111ene prednosti, ali i odre\u0111ene nedostatke.<\/p>\n\n\n\n Prva faza izrade makete<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za po\u010detak je kori\u0161\u0107ena maketa manjih dimenzija kako bi se ispitalo pona\u0161anje materijala pri laserskom se\u010denju, kao i odgovaraju\u0107a dubina zasecanja uvala i grbina. Nakon izrade po\u010detnog uzorka zaklju\u010deno je da je materijal relativno krut i da je potrebno pove\u0107ati dubinu zasecanja kako bi se omogu\u0107ilo savijanje strukture u oba smera. Pored toga, uo\u010deno je da su segmenti postavljeni na malom me\u0111usobnom rastojanju, pa je u slede\u0107oj fazi model pro\u0161iren. Tako\u0111e, laserskim se\u010denjem do\u0161lo je do blagih promena na ivicama materijala, koje su na pojedinim mestima vidljive u vidu zatamnjenja nastalog usled dejstva lasera.<\/p>\n\n\n\n Druga faza istra\u017eivanja obuhvata digitalno modelovanje Yoshimura strukture, analizu njenih osnovnih geometrijskih elemenata i simulaciju transformacije forme. Pored toga, u ovoj fazi prikazana je i izrada probne makete manjih dimenzija, u cilju upoznavanja sa karakteristikama odabranog materijala i sagledavanja njegovog pona\u0161anja tokom procesa oblikovanja. Digitalno modelovanje i simulacija U okviru istra\u017eivanja izra\u0111en je digitalni model… Continue reading Istra\u017eivanje transformabilne saksije zasnovane na Yoshimura geometriji – Druga faza<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":734,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[733],"class_list":["post-25747","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25747","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/734"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25747"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25747\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25761,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25747\/revisions\/25761"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25747"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25747"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25747"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=25747"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Slika-segmenta.jpg\")
<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<\/a><\/a>