{"id":25061,"date":"2026-04-24T13:30:54","date_gmt":"2026-04-24T12:30:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=25061"},"modified":"2026-04-24T13:38:41","modified_gmt":"2026-04-24T12:38:41","slug":"25061-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/25061-2\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje mogu\u0107nosti transformacije jedne parametarski definisane slobodne povr\u0161ine kroz razli\u010dite funkcionalne i prostorne primene FAZA I"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><\/p>\n\n\n\n<p>Uvod, oblast i tema istra\u017eiavnja:<\/p>\n\n\n\n<p>U savremenom digitalnom dizajnu, razvoj parametarskih alata omogu\u0107io je generisanje i kontrolu kompletnih geometrija koje prevazilaze tradicionalne, pravilne forme. Posebno mesto u tom kontekstu zauzimaju slobodne (organske) povr\u0161ine, koje se odlikuju kontinuiranim promenama krivine i visokom formalnom fleksibilno\u0161\u0107u. Njihova primena prisutna je u arhitekturi, dizajnu enterijera i industrijskom dizajnu, gde doprinose stvaranju dinami\u010dnih i vizuelno atraktivnih struktura.<br>Oblast ovog ista\u017eivanja obuhvata geometriju slobodnih formi i parametarski dizajn, sa posebnim fokusom na mogu\u0107nosti generisanja i transformacije povr\u0161ina u digitalnom okru\u017eenju. Tema rada usmerena je na ispitivanje potencijala jedne parametarski definisane povr\u0161ine i njene primene u razli\u010ditim funkcionalnim i prostornim kontekstima.<\/p>\n\n\n\n<p>Problematika ista\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p>Iako savremeni softverski alati omogu\u0107avaju lako generisanje slo\u017eenih formi, izazov ne le\u017ei u samom modelovanju, ve\u0107 u razumevanju i kontroli geometrijskih principa koji upravljaju tim formama. Slobodne povr\u0161ine \u010desto se koriste prvenstveno zbog estetskog efekta, dok njihova funkcionalna i konstruktivna svojstva ostaju nedovoljno ista\u017eena.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Jedan od klju\u010dnih problema jeste pitanje univerzalnosti jedne povr\u0161ine, odnosno njene sposobnosti da se prilagodi razli\u010ditim namenama. Povr\u0161ina koja uspe\u0161no funkcioni\u0161e u jednom kontekstu, na primer kao element name\u0161taja, ne mora nu\u017eno biti pogodna za drugu primenu, poput prostore pregrade ili arhitektonskog elementa. Ovo otvara pitanje u kojoj meri jedna geometrijska struktura mo\u017ee biti fleksibilna i adaptivna.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Dodatni problem predstavlja definisanje parametara koji upravljaju formom. Iako parametarski modeli omogu\u0107avaju generisanje velikog broja varijacija, nije uvek jasno koji parametrski imaju klju\u010dni uticaj na funkcionalne i estetske karakteristike objekta. Bez jasne sistematizacije tih odnosa, proces ostaje na nivou eksperimenta bez analiti\u010dke vrednosti.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Tako\u0111e, postoji i pitanje granica transformacije. Promenom parametara mo\u017ee se do\u0107i do formi koje gube svoju funkcionalnost, stabilnost ili konstruktivnu izvodljivost. Zbog toga je neophodno ista\u017eiti gde se nalaze granice primene jedne slobodne povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/faza1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"453\" height=\"904\" data-id=\"25110\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/faza1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-25110\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/faza1.jpg 453w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/faza1-150x300.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 453px) 100vw, 453px\" \/><\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<p>Stanje u oblasti:<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj parametarskog modelovanja zna\u010dajno je unapredilo na\u010din na koji se kompleksne forme projektuju i analiziraju. Alati kao \u0161to su Rhino i Grasshopper omogu\u0107avaju dizajnerima da defini\u0161u geometriju kroz skup parametara i pravila, \u010dime se otvara mogu\u0107nost generisanja velikog broja varijanti jedne forme.<br>U praksi, slobodne povr\u0161ine se \u010desto koriste u arhitekturi za oblikovanje fasada i paviljona, kao i u enterijeru i dizajnu name\u0161taja, gde doprinose stvaranju dinami\u010dnih i inovativnih re\u0161enja. <\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, ve\u0107ina postoje\u0107ih pristupa fokusira se na razvoj pojedina\u010dnie finalne forme, dok se manje pra\u017enje posve\u0107uje istra\u017eivanju sistema koji stoji iza nje.<br>posebno je nedovoljno istra\u017een potencijal jedne iste povr\u0161ine da se transformi\u0161e i primeni u razli\u010ditim kontekstima. Umesto analize fleksibilnosti i adaptivnosti geometrije, naglasak se \u010desto stavlja na vizuelni identitet i estetski kvalitet.<br><br><br>Cilj istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni cilj ovog rada jeste ispitivanje mogu\u0107nosti transformacije jedne parametarski definisane slobodne povr\u0161ine kroz razli\u010dite funkcionalne i prostore primene.<br>Specifi\u010dni primeri istra\u017eivanja obuhvataju kreiranje osnovnog parametarskog modela povr\u0161ine u digitalnom okru\u017eenju, analizu uticaja promena geometrije na funkcionalnost, stabilnost i vizuelni identitet objekta i definisanje klju\u010dnih parametara koji uti\u010du na oblik i karakter povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<p>Metodologija istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p>Ista\u017eivanje se zasniva na primena parametarskog modelovanja kao osnovnog metodolo\u0161kog pristupa. U okviru Rhin-a i Grasshopper-a bi\u0107e razvijen model slobodne povr\u0161ine \u010diji \u0107e oblik biti definisan kroz skup promenjivih parametara.<br>Proces ista\u017eivanja obuhvata definisanje po\u010detne geometrije, identifikaciju i sistematizaciju parametara, generisanje varijacija kroz promene, primenu generisanih formi u razli\u010ditim kontekstima i komparativnu analizu dobijenih re\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekivani doprinos istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e istra\u017eivanje doprineti boljem razumevanju odnosa izme\u0111u geometrije slobodnih formi i njihove funkcionalne primene. Poseban doprinos se ogleda u definisanju na\u010dina na koji jedna parametarski generisana povr\u0161ina mo\u017ee biti transformisana i prilago\u0111ena razli\u010ditim dizajnerskim zahtevima.<br>Rezultat rada mo\u017ee poslu\u017eiti kao osnova za dalje istra\u017eivanje u oblasti parametarskog dizajna kao i za prakti\u010dnu primenu u projektovanju elemenata enterijera i arhitekture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uvod, oblast i tema istra\u017eiavnja: U savremenom digitalnom dizajnu, razvoj parametarskih alata omogu\u0107io je generisanje i kontrolu kompletnih geometrija koje prevazilaze tradicionalne, pravilne forme. Posebno mesto u tom kontekstu zauzimaju slobodne (organske) povr\u0161ine, koje se odlikuju kontinuiranim promenama krivine i visokom formalnom fleksibilno\u0161\u0107u. Njihova primena prisutna je u arhitekturi, dizajnu enterijera i industrijskom dizajnu, gde&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/25061-2\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Istra\u017eivanje mogu\u0107nosti transformacije jedne parametarski definisane slobodne povr\u0161ine kroz razli\u010dite funkcionalne i prostorne primene FAZA I<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":753,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[739],"tags":[],"coauthors":[753],"class_list":["post-25061","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-25-26-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/753"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25061"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25116,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25061\/revisions\/25116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25061"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=25061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}