{"id":24712,"date":"2026-04-03T13:44:48","date_gmt":"2026-04-03T12:44:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=24712"},"modified":"2026-06-06T14:53:17","modified_gmt":"2026-06-06T13:53:17","slug":"3d-skeniranje-i-rekonstrukcija-rucno-modelovanih-figura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/3d-skeniranje-i-rekonstrukcija-rucno-modelovanih-figura\/","title":{"rendered":"3D skeniranje i rekonstrukcija ru\u010dno modelovanih figura"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\">Savremeni procesi oblikovanja sve \u010de\u0161\u0107e integri\u0161u analogne i digitalne metode rada, omogu\u0107avaju\u0107i prelazak objekta izme\u0111u fizi\u010dkog i digitalnog okru\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\">Poseban izazov predstavlja odnos izme\u0111u autenti\u010dnosti ru\u010dno oblikovanog objekta i mogu\u0107nosti njegove digitalne korekcije. Tokom procesa digitalizacije dolazi do pojave geometrijskih nedostataka, povr\u0161inskog \u0161uma, gubitka detalja i drugih deformacija koje zahtijevaju intervencije u digitalnom okru\u017eenju. Me\u0111utim, nije uvijek jasno <strong>da li takve intervencije doprinose unapre\u0111enju modela ili naru\u0161avaju njegov izvorni karakter.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\">Polaze\u0107i od navedenog problema, ovo istra\u017eivanje ima za cilj da ispita u kojoj mjeri se forma ru\u010dno modelovane figure mo\u017ee uspje\u0161no prenijeti kroz kompletan proces digitalizacije, digitalne obrade i ponovne fizi\u010dke realizacije. Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je utvr\u0111ivanju da li digitalne intervencije doprinose pobolj\u0161anju kvaliteta modela ili dovode do odstupanja od prvobitno oblikovane forme.<\/p>\n\n\n\n<p>Osnovno istra\u017eiva\u010dko pitanje glasi:<\/p>\n\n\n\n<p><em>U kojoj mjeri fotogrametrija i digitalna obrada omogu\u0107avaju o\u010duvanje i unapre\u0111enje ru\u010dno modelovane forme prilikom njenog prelaska iz fizi\u010dkog u digitalni, i nazad u materijalni oblik?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se odgovorilo na ovo pitanje, definisani su slede\u0107i kriterijumi za procjenu uspje\u0161nosti procesa:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>o\u010duvanost osnovne morfologije i proporcija modela<\/li>\n\n\n\n<li>o\u010duvanost karakteristi\u010dnih, ru\u010dno oblikovanih detalja<\/li>\n\n\n\n<li>stepen geometrijskih nepravilnosti i povr\u0161inskog \u0161uma<\/li>\n\n\n\n<li>koli\u010dina neophodnih digitalnih intervencija<\/li>\n\n\n\n<li>tehni\u010dka spremnost modela za proizvodnju<\/li>\n\n\n\n<li>vjernost finalnog fizi\u010dkog proizvoda u odnosu na originalni model<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je organizovano kroz tri me\u0111usobno povezane faze.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Faza prva<\/strong> &#8211; obuhvata<strong> ru\u010dno modelovanje figure u glini.<\/strong> U ovoj fazi defini\u0161u se <strong>proporcije, morfolo\u0161ke karakteristike i estetski kvaliteti forme <\/strong>koji predstavljaju referentnu vrijednost za sva naredna pore\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Faza druga<\/strong> &#8211; obuhvata <strong>digitalizaciju fizi\u010dkog modela metodom fotogrametrije i njegovu obradu u digitalnom okru\u017eenju. <\/strong>Analizira se kvalitet dobijenog mesh modela, identifikuju se geometrijski nedostaci nastali tokom skeniranja i dokumentuju postupci njihove korekcije. Posebno se ispituje odnos izme\u0111u originalne i digitalno obra\u0111ene verzije modela, kao i uticaj pojedina\u010dnih intervencija na kona\u010dni rezultat.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Faza tre\u0107a<\/strong> &#8211; podrazumijeva <strong>povratak digitalnog modela u fizi\u010dki oblik<\/strong> putem 3D \u0161tampe ili izrade kalupa i livenja. Ova faza omogu\u0107ava validaciju kompletnog procesa, jer se tek pore\u0111enjem po\u010detnog ru\u010dno modelovanog objekta i finalnog fizi\u010dkog proizvoda mo\u017ee procijeniti uspje\u0161nost prenosa forme kroz sve etape workflow &#8211; a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\">Cilj rada nije izrada pojedina\u010dne figure, ve\u0107 razvoj i evaluacija metodologije koja <strong>povezuje ru\u010dno modelovanje, digitalizaciju, digitalnu obradu i fizi\u010dku reprodukciju<\/strong>. Fokus istra\u017eivanja stoga nije na krajnjem proizvodu, ve\u0107 <strong>na procesu i njegovoj pouzdanosti<\/strong>, <strong>reproduktivnosti i primjenljivosti <\/strong>u savremenim metodama oblikovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em>Na taj na\u010din fokus se pomjera sa proizvoda na metod, \u0161to omogu\u0107ava jasnije definisanje kreativnih i tehni\u010dkih faza, kao i vrednovanje prednosti i ograni\u010denja svakog pristupa.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Savremeni procesi oblikovanja sve \u010de\u0161\u0107e integri\u0161u analogne i digitalne metode rada, omogu\u0107avaju\u0107i prelazak objekta izme\u0111u fizi\u010dkog i digitalnog okru\u017eenja. Poseban izazov predstavlja odnos izme\u0111u autenti\u010dnosti ru\u010dno oblikovanog objekta i mogu\u0107nosti njegove digitalne korekcije. Tokom procesa digitalizacije dolazi do pojave geometrijskih nedostataka, povr\u0161inskog \u0161uma, gubitka detalja i drugih deformacija koje zahtijevaju intervencije u digitalnom okru\u017eenju. Me\u0111utim,&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/3d-skeniranje-i-rekonstrukcija-rucno-modelovanih-figura\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">3D skeniranje i rekonstrukcija ru\u010dno modelovanih figura<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":717,"featured_media":25443,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[739],"tags":[],"coauthors":[727],"class_list":["post-24712","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-25-26-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/717"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24712"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25577,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24712\/revisions\/25577"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24712"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24712"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24712"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=24712"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}