{"id":24272,"date":"2025-11-10T18:00:21","date_gmt":"2025-11-10T17:00:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=24272"},"modified":"2025-11-10T18:00:21","modified_gmt":"2025-11-10T17:00:21","slug":"evaluacija-uticaja-adaptivnog-enterijera-na-emocije-korsinika-faza-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/evaluacija-uticaja-adaptivnog-enterijera-na-emocije-korsinika-faza-ii\/","title":{"rendered":"EVALUACIJA UTICAJA ADAPTIVNOG ENTERIJERA NA EMOCIJE KORSINIKA- FAZA II"},"content":{"rendered":"\n<p>Druga faza istra\u017eivanja odnosi se na planiranje i realizaciju empirijskog dijela koji \u0107e omogu\u0107iti kvantitativno i kvalitativno ispitivanje uticaja adaptivnog enterijera na emocije korisnika. Istra\u017eivanje \u0107e se sprovesti u kontrolisanim uslovima, putem vizuelne prezentacije 3d modela prostora, kako bi se eliminisali spolja\u0161nji faktori i fokus zadr\u017eao na vizuelnom do\u017eivljaju. <\/p>\n\n\n\n<p>Cilj ove faze:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>definisanje tri tipa enterijera koji \u0107e se koristiti kao modeli istra\u017eivanja;<\/li>\n\n\n\n<li>definisanje instrumenta za mjerenje emocija;<\/li>\n\n\n\n<li>definisanje empirijskog testiranja i prikupljanja podataka;<\/li>\n\n\n\n<li>definisanje statisti\u010dke i kvalitativne analize podataka;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanju \u0107e u\u010destvovati 5-10 u\u010desnika, starosti od 18-70 godina, koji nemaju profesionalno iskustvo u oblasti dizajna entrijera, kako bi se izbjegla stru\u010dna pristrasnost. Istra\u017eiva\u010dki uzorak \u0107e biti heterogen po polu i obrazovanju, a u\u010desnici \u0107e biti nasumi\u010dno odabrani me\u0111u studentima i odraslim korisnicima prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>Za potrebe istra\u017eivanja bi\u0107e pripremljena 3 renderovana 3d modela enterijera koji predstavljaju razli\u010dite tipove adaptivnih prostora.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Model A &#8211; svijetli i otvoreni enterijer<\/li>\n\n\n\n<li>Model B  &#8211; tamni i zatvoreni enterijer<\/li>\n\n\n\n<li>Model C &#8211; neutralni enterijer ( balans svijetlog i tamnog)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Svi prikazi \u0107e biti izra\u0111eni u istom softveru  ( 3ds MAx + Corona render), iz iste perspektive uz kontrolisane parametre svjetla, boje i materijala, kako bi jedina razlika bila u vizuelnom karakteru prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>Za mjerenje emocionalnog do\u017eivljaja koristi\u0107e se standardizovani upitnik koji sadr\u017ei dva dijela:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Skala emocionalnih reakcija- Likert skala (1-5) za procjenu nivoa prijatnosti, smirenosti, energije i zadovoljstva.<\/li>\n\n\n\n<li>SAM ( Self-Assessment Manikin)- za mjrenje tri dimenzije emocija: valenca (prijatnost),  pobuda (energi\u010dnost) i dominacija ( osje\u0107aj kontrole).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U drugom djelu upitinika bi\u0107e omogu\u0107eno davanje kvalitativnog komentara o atmosferi prostora.<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Ispitanici \u0107e biti upoznati sa sa svrhom istra\u017eivanja i obavj\u0161teni da je istra\u017eivanje dobrovoljno i anonimno.<\/li>\n\n\n\n<li>Svaki ispitanik \u0107e nasumi\u010dnim redosljedom posmatrati 3d prikaze eterijera.<\/li>\n\n\n\n<li>Nakon svakog prikaza ispitanik popunjava upitnik o emocionalnom do\u017eivljaju. <\/li>\n\n\n\n<li>Nakon zavr\u0161etka posmatranja ispitanik daje kratki opis svog op\u0161teg utiska o prostoru.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Kvantitativna analiza bi\u0107e ura\u0111ena u programu Excel, ra\u010duna\u0107e se:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>prosje\u010dna ocjena za svaku emocionalnu dimenziju,<\/li>\n\n\n\n<li>standardna devijacija,<\/li>\n\n\n\n<li>statisti\u010dka zna\u010dajnost razlika ( npr t-test ili ANOVA izme\u0111u modela A,B i C).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Kvalitativna analiza- obuhvati\u0107e analizu komentara ispitanika i identifikaciju dominantnih deskriptora emocija ( npr. &#8220;toplo&#8221;, &#8220;napeto&#8221;, &#8220;hladno&#8221;&#8230;).<\/p>\n\n\n\n<p>Ova analiza \u0107e omogu\u0107iti da se empirijski potvrdi ili odbaci postavljena hipoteza o uticaju vizuelnih karakterisitika adaptivnog enterijera na emocije korisnika, \u010dime se doprinosi razvoju emocinalno inteligentnog dizajna prostora i razradi koncept vizueno adptivnog enterijera. <\/p>\n\n\n\n<p>OSNOVNI PRINCIPI ZA MODELOVANJE 3 TIPA ENTERIJERA:<\/p>\n\n\n\n<p>Svi prostori treba da imaju:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>istu funkciju ( dnevna soba);<\/li>\n\n\n\n<li>istu rasporednu strukturu ( iste dimenzije, raspored najme\u0161taja);<\/li>\n\n\n\n<li>iste perspektive kamere\/rendera;<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>a da se razlikuju samo u svjetlu, bojama i materijalima.<\/p>\n\n\n\n<p>SA\u017dETAK PRVE FAZE II DJELA ISTRA\u017dIVANJA: DEFINISANJE MODELOVANJA TRI TIPA ADAPTIVNIH MODELA<\/p>\n\n\n\n<p>Prva faza eksperimentalnog istra\u017eivanja odnosi se na definisanje izrade 3 osnovna 3d modela adaptivninih enterijera.Ova tri tipa prostora predstavljaju tri osnovne kategorije ambijelntalne percepcije, koje se u literaturi naj\u010de\u0161\u0107e povezuju sa razli\u010ditim emocionalnim reakcijama korisnika. Njihovo precizno definisanje i modelovanje omogu\u0107ava kasnije ispitavanje kako vizuelne karakteristike prostora ( svjetlo, boje, materijali, atmosfera) uti\u010du na emocionalni do\u017eivljaj korisnika. <\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Svijetli enterijer: Ovaj enterijer karakterisa\u0107e <strong>otvorenost, visoka osvjetljenost, svijetle nijanse zidova i namje\u0161taja<\/strong>, te upotreba <strong>toplih i neutralno bijjelih tonova<\/strong> (2700-4000K). Ovakvi prostori se u dizajnerskoj i psiholo\u0161koj literturi povezuju sa osje\u0107ajem <strong>pozitivnosti, energije, zadovoljstva i smirenosti. <\/strong> U modelovanju \u0107e se koristiti visok intezitet prirodnog svjetla ( dnevna rasvjeta ili simulacija sun\u010devog svjetla kroz otvore), kao i materijali koji reflektuju svjetlost ( mat  bijela, svijetlo drvo, be\u017e tekstil). Cilj je da se postigne do\u017eivljaj <strong>prozra\u010dnosti i topline. <\/strong><\/li>\n\n\n\n<li>Tamni enterijer: Tamni enterijer bi\u0107e suprotan svjetlom , sa <strong>ni\u017eim intezitetom svjetla, dominacijom tamnih tonova<\/strong>( tamno siva, sme\u0111a, crna) i <strong>nagla\u0161enim kontrastima<\/strong> izme\u0111u svjetlih i sjenovitih dijelova prostora. Tamni prostori \u010desto izazivaju <strong>intezivnije i introspektivne emocionalne reakcije<\/strong>&#8211; mogu biti percipirani kao sofisticirani, intimni ili napet, u zavisnosti od tonaliteta i materijala. U renderovanju \u0107e se koristiti<strong> usmjerena rasvjeta  (spot light)<\/strong> i materijali sa manjom refleksijom (npr. mat povr\u0161ine, tamno drvo, bar\u0161un). Cilj je da se ispita kako takva prostorna atmosfera uti\u0107e na osje\u0107aj <strong>mirno\u0107e, tenzije ili elegancije<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n<li>Neutralni enterijer: Neutralni enterijer predstavlja r<strong>avnote\u017eu izme\u0111u svijetlog i tamnog prostor<\/strong>, i koristi se kao kontrolna kategorija u istra\u017eivanju. Karakterisa\u0107e ga <strong>uravnote\u017een nivo osvjetljenosti, neutralna paleta boja<\/strong> (siva, be\u017e, svijetlo drvo), te jednostavni materijali i teksture. Neutralni prostor ne bi trebao da izaziva sna\u017ean emocionalni odgovor, ve\u0107 da poslu\u017ei kao polazna ta\u010dka za pore\u0111enje promjena raspolo\u017eenja i emocija kod korisnika u odnosu na druge varijante. Ova scena \u0107e biti osnova za kasnije adaptacije (npr. promjena boje svjetla, tekstura ili inteziteta osvjetljenja).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Odabir svijetlog, tamnog i neutralnog prostora zasniva se na teorijskim modelima iz oblasti <strong>emotivnog dizajna i psihologije percepcije prostora<\/strong>. Brojna istra\u017eivanja pokazuju da osvjetljenje, boja i materijalnost prostora zna\u010dajno uti\u010du na emocionalni odgovor korisnika. Na taj na\u010din, ovi tipovi prostora omogu\u0107avaju da se u okviru jedne studije ispita puni raspon emocionalnih reakcija-od pozitivnih i stimulativnih , do neutralnih i umiruju\u0107ih, pa do onih introspektivnih zatvorenih. <\/p>\n\n\n\n<p>Osnovne karakteristike i parametri modelovanja:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/slikaaa.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1013\" height=\"258\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/slikaaa.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-24273\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/slikaaa.png 1013w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/slikaaa-300x76.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/slikaaa-768x196.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1013px) 100vw, 1013px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<p>Drugi sa\u017eetak II faze istra\u017eivanja:<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to su definisana tri osnovna tipa enterijera , druga faza istra\u017eivanaj odnosi se na prakti\u010dno sprovo\u0111enje eksperimenta, kroz adaptaciju svakog prostora i mjerenje emocionalnih reakcija korisnika na vizuelne promjene. Cilj ove faze jeste da ispita na koji na\u010din prmjene svjetla, boja i materijala u prostoru uti\u010du na emocionalni do\u017eivljaj korisnika, kada se prostor prezentuje putem 3d prikaza. <\/p>\n\n\n\n<p>Struktura ekspermientalnog dijela:<\/p>\n\n\n\n<p>Za svaku od 3 osnovne scene bi\u0107e izra\u0111ene dodatne tri varijante, u kojima se sistemski mjenjaju pojedini prostorni parametri (svjetlo, boja, materijal), dok sve ostale karakteristike ostaju nepromjenjene. Na taj na\u010din bi\u0107e mogu\u0107e jasno idnetifikovati koji vizelni element najvi\u0161e doprinosi emocionalnom odgovoru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ukupno \u0107e biti izra\u0111eno 12 renderovanih scena:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>3 osnovna modela (svjetli, tamni, neutralni)<\/li>\n\n\n\n<li>9 adaptivnih verzija ( po tri za svaki prostor)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>U adaptacijama svakog prostora mjenja\u0107e se sljede\u0107i vizuelni faktori:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>intezitet svjetla- poja\u010dano, umjereno i prigu\u0161eno osvjetljenje ( simulacija dnevne i ambijentalne rasvjete),<\/li>\n\n\n\n<li>boja svjetla (temperatura)- toplo (2700k), neutralno (3500K) i hladno svjetlo (6500K),<\/li>\n\n\n\n<li>materijalnost povr\u0161ina- varijacija u teksturi i refleksiji materijala ( mat, polusjajni, sjajni fini\u0161),<\/li>\n\n\n\n<li>dekorativni elementi- prisustvo ili odsustvo biljaka, tkanina ili zidnih detalja koji uti\u010du na osje\u0107aj priajtnosti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ovi parametri odabrani su zato \u0161to, prema istra\u017eivanjima u oblasti dizajna i psihologije prostora, upravo svjetlo, boja i tekstura najdirektnije uti\u010du na emocionalni odgovor posmatra\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Sprovo\u0111enjem ove faze o\u010dekuje se da se jasno identifikuje:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>koji tip prostora (svjetli, tamni ili neutralni) izaziva najpozitivniji emocionalni odgovor,<\/li>\n\n\n\n<li>koje promjene u svjetlu, boji i materijalima najvi\u0161e uti\u010du na emociju korisnika,<\/li>\n\n\n\n<li>te kako vizuelno adaptivni enterijeri mogu doprinjeti osje\u0107aju kontrole i prijatnosti kod korisnika.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Rezultat ove faze poslu\u017ei\u0107e kao osnova za <strong>formiranje preopruke za emocionalno adaptivni dizajn enterijera<\/strong>, koji ne reaguje samo na emocije korisnika, ve\u0107 i aktivno doprinosi njegovom emocionalnom blagostanju. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Druga faza istra\u017eivanja odnosi se na planiranje i realizaciju empirijskog dijela koji \u0107e omogu\u0107iti kvantitativno i kvalitativno ispitivanje uticaja adaptivnog enterijera na emocije korisnika. Istra\u017eivanje \u0107e se sprovesti u kontrolisanim uslovima, putem vizuelne prezentacije 3d modela prostora, kako bi se eliminisali spolja\u0161nji faktori i fokus zadr\u017eao na vizuelnom do\u017eivljaju. Cilj ove faze: U istra\u017eivanju \u0107e&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/evaluacija-uticaja-adaptivnog-enterijera-na-emocije-korsinika-faza-ii\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">EVALUACIJA UTICAJA ADAPTIVNOG ENTERIJERA NA EMOCIJE KORSINIKA- FAZA II<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":711,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[657],"coauthors":[704],"class_list":["post-24272","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","tag-24-25","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/711"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24272"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24274,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24272\/revisions\/24274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24272"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=24272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}