{"id":24248,"date":"2025-11-09T14:06:43","date_gmt":"2025-11-09T13:06:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=24248"},"modified":"2025-12-23T12:33:37","modified_gmt":"2025-12-23T11:33:37","slug":"water-cube-parametarska-reinterpretacija-pene-foam-u-arhitekturi-istrazivacki-okvir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/water-cube-parametarska-reinterpretacija-pene-foam-u-arhitekturi-istrazivacki-okvir\/","title":{"rendered":"Water Cube &#8211; faza 1"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Oblast istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Oblast istra\u017eivanja obuhvata\u00a0geometriju poroznih i \u0107elijskih struktura\u00a0u arhitekturi i njihovu digitalnu interpretaciju kroz parametarske alate. Poseban fokus je na\u00a0primeni Voronoi geometrije\u00a0u modelovanju slo\u017eenih zakrivljenih povr\u0161ina i trodimenzionalnih mre\u017ea, koje imitiraju prirodne fenomene poput pene ili mehuri\u0107a. Istra\u017eivanje se oslanja na metodologiju\u00a0parametarskog modelovanja u Rhino + Grasshopper okru\u017eenju\u00a0i analizu odnosa izme\u0111u morfologije, gustine i konstruktivne logike forme.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;Tema istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Parametarska rekonstrukcija i varijacije penaste strukture sa analizom u fasadnim sistemima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;Stanje u oblasti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U savremenoj arhitekturi, primena biomimeti\u010dkih i matemati\u010dkih principa postala je klju\u010dni deo projektovanja slobodnih formi. Projekat\u00a0<em>Water Cube<\/em>\u00a0(Beijing National Aquatics Center, PTW Architects + Arup + CCDI, 2008) predstavlja jedan od prvih primera gde je struktura pene\u00a0uspe\u0161no primenjena u realnoj gra\u0111evinskoj skali.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova geometrija omogu\u0107ava\u00a0optimizaciju zapremine i povr\u0161ine\u00a0kroz nepravilne, ali stabilne \u0107elije. <\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;Problem<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako je geometrija pene matemati\u010dki dobro definisana, njen\u00a0prenos u arhitektonski sistem\u00a0\u010desto je ograni\u010den kompleksno\u0161\u0107u i zahtevima digitalne racionalizacije. U praksi se javlja problem\u00a0kontrole gustine, veli\u010dine i oblika \u0107elija\u00a0u odnosu na funkcionalne i estetske kriterijume.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>&nbsp;Cilj istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Cilj istra\u017eivanja je da se razvije\u00a0parametarski model 3D Voronoi mre\u017ee\u00a0koji omogu\u0107ava kontrolu gustine i rasporeda \u0107elija, kako bi se analizirala njihova morfologija, vizuelni potencijal kao i arhitektonska primena.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje te\u017ei da:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>istra\u017ei formiranje fasadnih panela nepravilnih oblika<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>generi\u0161e varijacije fasadnog rastera kroz menjanje parametara<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>analizira fabri\u010dku izvodljivost ovakvog sistema u realnoj arhitektonskoj primeni<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oblast istra\u017eivanja Oblast istra\u017eivanja obuhvata\u00a0geometriju poroznih i \u0107elijskih struktura\u00a0u arhitekturi i njihovu digitalnu interpretaciju kroz parametarske alate. Poseban fokus je na\u00a0primeni Voronoi geometrije\u00a0u modelovanju slo\u017eenih zakrivljenih povr\u0161ina i trodimenzionalnih mre\u017ea, koje imitiraju prirodne fenomene poput pene ili mehuri\u0107a. Istra\u017eivanje se oslanja na metodologiju\u00a0parametarskog modelovanja u Rhino + Grasshopper okru\u017eenju\u00a0i analizu odnosa izme\u0111u morfologije, gustine i&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/water-cube-parametarska-reinterpretacija-pene-foam-u-arhitekturi-istrazivacki-okvir\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Water Cube &#8211; faza 1<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":712,"featured_media":24526,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[703],"class_list":["post-24248","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24248","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/712"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24248"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24535,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24248\/revisions\/24535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media\/24526"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24248"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=24248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}