{"id":24205,"date":"2025-10-30T21:59:16","date_gmt":"2025-10-30T20:59:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=24205"},"modified":"2025-11-14T12:43:18","modified_gmt":"2025-11-14T11:43:18","slug":"faza-3-zavrsna-obrada-i-prikaz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/faza-3-zavrsna-obrada-i-prikaz\/","title":{"rendered":"Faza III \u2013 Strategija modelovanja zakrivljenih formi"},"content":{"rendered":"\n<p style=\"font-size:20px\"><strong>Faza 3 \u2013 Uporedni prikaz metoda modelovanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U tre\u0107oj fazi rada prikazani su razli\u010diti pristupi digitalnom modelovanju stolice u programu Rhinoceros. Cilj ove faze bio je da se porede tri metode izrade trodimenzionalnog modela, pri \u010demu svaki pristup koristi druga\u010dije alate i logiku rada. Na taj na\u010din mogu\u0107e je sagledati prednosti i ograni\u010denja svakog postupka, kao i izbor optimalne tehnike u odnosu na kompleksnost zadatog objekta.<\/p>\n\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\" style=\"font-size:20px\"><strong>Metod 1 \u2013 Postepena konstrukcija iz konture <\/strong><\/h5>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Izcrtavanje konture (Curve)<\/strong><br>Po\u010detak rada \u010dini precizno pra\u0107enje referentne slike i definisanje osnovne konturne linije koja predstavlja oblik sedalnog dela i naslona.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Dodavanje druge dimenzije (Extrude Curve)<\/strong><br>Kontura se ekstruduje kako bi se dobila prva \u0161irina\/volumen \u2013 prelaz iz 2D u 3D.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Formiranje debljine (Offset Surface)<\/strong><br>Primenom offsetovanja povr\u0161ine dodaje se stvarna debljina materijala, pretvaraju\u0107i povr\u0161inu u opipljiv volumen.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Modelovanje oslonaca (Extrude Surface \/ dodatna obrada)<\/strong><br>Na kraju se formiraju oslonci i elementi koji kontaktiraju podlogu, zavr\u0161avaju\u0107i osnovni konstrukcijski sklop.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_122615-1.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"988\" height=\"778\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_122615-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-24346\" style=\"width:344px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_122615-1.png 988w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_122615-1-300x236.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_122615-1-768x605.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 988px) 100vw, 988px\" \/><\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\" style=\"font-size:20px\"><strong>Metod 2 \u2013 Rad kroz precizne krive i ravni <\/strong><\/h5>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Precizno definisanje konture i tangenci\u0458a (Circle \/ Tangent lines \/ uredjivanje krivih)<\/strong><br>Oblik se konstru\u0161e kombinacijom kontrolisanih krivih, kru\u017enica i tangencijalnih veza radi tehni\u010dke ta\u010dnosti.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>\u010ci\u0161\u0107enje i izdvajanje relevantne geometrije (Curve Boolean \/ selekcija)<\/strong><br>Kori\u0161\u0107enjem Curve Boolean operacija uklanjaju se nepotrebni segmenti i zadr\u017eavaju se samo oni delovi koji formiraju \u017eeljenu strukturu.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Zatvaranje i ekstrudiranje povr\u0161ine (Planar Curve \u2192 Extrude)<\/strong><br>Odra\u0111eno je zatvaranje povr\u0161ine (planar\/popr. polilinija) i njeno izvla\u010denje u trodimenzionalni oblik.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-full is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_123727-1.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"955\" height=\"719\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_123727-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-24348\" style=\"width:341px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_123727-1.png 955w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_123727-1-300x226.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_123727-1-768x578.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 955px) 100vw, 955px\" \/><\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading\" style=\"font-size:20px\"><strong>Metod 3 \u2013 Brzi oblik pomo\u0107u preseka <\/strong><\/h5>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Sweep (Sweep1Rail) \u2014 kreiranje povr\u0161ine iz preseka<\/strong><br>Defini\u0161e se popre\u010dni presek i prolazi ga se du\u017e glavne krive (rail), \u0161to brzo generi\u0161e glatku zakrivljenu povr\u0161inu.<\/li>\n\n\n\n<li style=\"font-size:18px\"><strong>Zatvaranje i finalizacija (Cap \/ Offset Surface \/ Extrude po potrebi)<\/strong><br>Nakon sweep-a zatvaraju se otvori (cap) i po potrebi dodaje debljina ili offset kako bi se dobio kona\u010dan volumen.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011.png\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"733\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011-1024x733.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-24349\" style=\"width:339px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011-1024x733.png 1024w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011-300x215.png 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011-768x550.png 768w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/ViewCapture20251114_124011.png 1056w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/a><\/figure><\/div>\n\n\n<h5 class=\"wp-block-heading has-normal-font-size\"><strong>Zaklju\u010dak <\/strong><\/h5>\n\n\n\n<p class=\"has-small-font-size\">Tri prikazane metode modelovanja pokazuju razli\u010dite pristupe i nivoe kontrole nad formom. <strong>Metod 1<\/strong> pru\u017ea najve\u0107u preciznost u izgradnji volumena jer se model razvija postepeno iz osnovne konture; njegova prednost je kontrola, dok je mana sporiji proces. <strong>Metod 2<\/strong> nudi visoku tehni\u010dku ta\u010dnost zahvaljuju\u0107i preciznom radu sa krivama i logi\u010dkim operacijama, ali zahteva vi\u0161e pa\u017enje i iskustva u upravljanju geometrijom. <strong>Metod 3<\/strong> je najbr\u017ei i idealan za glatke organske povr\u0161ine, ali njegova mana je manja kontrola nad detaljima i ograni\u010dena preciznost kod kompleksnih prelaza. Zajedno, metode pokazuju kako izbor tehnike zavisi od tipa forme, potrebne ta\u010dnosti i brzine izrade modela.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Faza 3 \u2013 Uporedni prikaz metoda modelovanja U tre\u0107oj fazi rada prikazani su razli\u010diti pristupi digitalnom modelovanju stolice u programu Rhinoceros. Cilj ove faze bio je da se porede tri metode izrade trodimenzionalnog modela, pri \u010demu svaki pristup koristi druga\u010dije alate i logiku rada. Na taj na\u010din mogu\u0107e je sagledati prednosti i ograni\u010denja svakog postupka,&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/faza-3-zavrsna-obrada-i-prikaz\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Faza III \u2013 Strategija modelovanja zakrivljenih formi<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":703,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[698],"class_list":["post-24205","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24205","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/703"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=24205"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24205\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24350,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/24205\/revisions\/24350"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=24205"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=24205"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=24205"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=24205"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}