![\"\"](\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/870e76b548f869585755d03a816a57cc.jpg\")
<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Tema istra\u017eivanja<\/p>\n\n\n\n
Tema istra\u017eivanja je modelovanje pletenog aba\u017eura kori\u0161\u0107enjem parametarskog pristupa u programu 3ds Max. Rad se bavi analizom mogu\u0107nosti da se forme koje tradicionalno nastaju zanatskim postupcima digitalno reinterpretiraju.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Stanje u oblasti<\/p>\n\n\n\n
Parametarski pristup u enterijeru se naj\u010de\u0161\u0107e primjenjuje na namje\u0161taj, zidne panele i perforacije. Pleteni aba\u017euri su prisutni, ali i dalje ni\u0161a u odnosu na te kategorije.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Problemi<\/p>\n\n\n\n
Glavni problem je kako prenijeti nepravilnosti i toplinu ru\u010dnog zanatskog rada u digitalno okru\u017eenje, kao i da li parametarsko modelovanje mo\u017ee vjerodostojno da prika\u017ee strukturu pletenja.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Cilj<\/p>\n\n\n\n
Cilj istra\u017eivanja je povezati tradicionalnu estetiku i savremeni digitalni proces.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Hipoteza<\/p>\n\n\n\n
Parametarski pristup ne\u0107e samo reprodukovati izgled ru\u010dno pletenih aba\u017eura, ve\u0107 \u0107e omogu\u0107iti predvidljivu kontrolu forme i svjetlosnog uzorka kroz ograni\u010den skup parametara.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Kriterijum<\/p>\n\n\n\n
Kriterijum uspje\u0161nosti istra\u017eivanja je razvoj digitalnog modela aba\u017eura koji je vizuelno prepoznatljiv kao pleteni, funkcionalan u smislu realnog svjetlosnog efekta i estetski uporediv sa tradicionalnim zanatskim radovima.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Metoda<\/p>\n\n\n\n
Metoda rada zasniva se na prakti\u010dnom modelovanju u programu 3ds Max, pri \u010demu su kori\u0161\u0107eni sljede\u0107i koraci:<\/p>\n\n\n\n
1. Kreiran je osnovni cilindar (height 75 cm, radius 30 cm, sides = 80). Napravljen je i drugi cilindar (height 50 cm, radius 40 cm, sides = 80), postavljen u sredi\u0161te prvog. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 2. Sa oba cilindra uklonjeno je dno i vrh, a zatim su ivice skalirane kako bi forma dobila \u0161iri obod.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 3. Ivice oboda su podignute i na gornjem i na donjem dijelu oba cilindra, \u010dime je oblik dobio mek\u0161u i zaobljeniju formu.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 4. Iz rezultuju\u0107e geometrije izdvojene su ivice i dodjeljena im je debljina (length = 0.5, width = 0.5) kako bi se simulirala tekstura vlakana.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 5. Zatim je napravljena kopija ivica oba cilindra na koje je primjenjen Twist modifikator sa parametrom angle = 50. Na taj na\u010din dobija se ukr\u0161tanje i formira se karakteristi\u010dna pletena tekstura. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n 6. Render finalnog modela prikazuje igru svjetla i sijenki koja se stvara prolaskom svjetlosti kroz mre\u017eastu strukturu.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dak<\/p>\n\n\n\n Renderovani prikaz modela prikazuje rezultat koji potvr\u0111uje hipotezu da parametarskim putem mo\u017ee da se oblikuje forma nalik tradicionalnim ru\u010dno pletenim aba\u017eurima. <\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oblast istra\u017eivanja Inspiracija za ovaj rad poti\u010de iz tradicionalnih tehnika pletenja od prirodnih vlakana, poput ratana i bambusa, koji se vijekovima koriste u izradi predmeta za svakodnevnu upotrebu, uklju\u010duju\u0107i i svjetlosne elemente. Ovi predmeti su prepoznatljivi po svojoj laganoj konstrukciji, prirodnom karakteru materijala i jedinstvenim svjetlosnim efektima koje stvaraju u prostoru. Oblast ovog istra\u017eivanja obuhvata… Continue reading Parametarski pristup modelovanju pletenog aba\u017eura<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":696,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[685],"class_list":["post-22848","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/696"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22848"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22918,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22848\/revisions\/22918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22848"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=22848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<\/a><\/figure>\n\n\n\n