{"id":21786,"date":"2025-08-30T13:32:24","date_gmt":"2025-08-30T12:32:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=21786"},"modified":"2025-08-30T13:32:24","modified_gmt":"2025-08-30T12:32:24","slug":"parametarski-voronoi-most-istrazivacki-okvir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/parametarski-voronoi-most-istrazivacki-okvir\/","title":{"rendered":"Parametarski Voronoi most \u2013 istra\u017eiva\u010dki okvir"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Oblast istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Oblast istra\u017eivanja obuhvata <strong>parametarsku i algoritamsku arhitekturu<\/strong>, sa posebnim naglaskom na projektovanje mostova i drugih infrastrukturnih elemenata. Parametarsko projektovanje omogu\u0107ava generisanje kompleksnih formi na osnovu skupa ulaznih parametara, pri \u010demu krajnji rezultat nije unaprijed fiksiran ve\u0107 proizilazi iz algoritamskih pravila. U savremenoj arhitekturi, ovakav pristup omogu\u0107ava ve\u0107u fleksibilnost, inovativnost i prilago\u0111enost formi kontekstu. Mostovi su posebno interesantni u ovoj oblasti jer predstavljaju funkcionalne objekte koji moraju da kombinuju<strong> konstruktivnu stabilnost i vizuelnu prepoznatljivost<\/strong>, \u0161to ih \u010dini pogodnim za istra\u017eivanje u polju generativnog dizajna.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tema istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tema ovog rada jeste <strong>primjena Voronoi algoritma u projektovanju parametarskog pje\u0161a\u010dkog mosta<\/strong>. Voronoi dijagrami su matemati\u010dke strukture koje dijele prostor na \u0107elije, pri \u010demu svaka \u0107elija pripada jednom od zadatih generatora (ta\u010dki). Njihova primjena u arhitekturi i dizajnu omogu\u0107ava stvaranje organskih, mre\u017eastih formi koje mogu imati i estetsku i konstruktivnu ulogu. U okviru ovog istra\u017eivanja akcenat \u0107e biti na <strong>konceptualnom oblikovanju mosta koji odgovara na potrebe korisnika i urbano okru\u017eenje<\/strong>, koriste\u0107i Voronoi strukturu kao osnovni princip.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stanje u oblasti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Postoji vi\u0161e primjera u savremenoj arhitekturi i in\u017eenjerstvu koji ukazuju na potencijal parametarskih mostova:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>MX3D most u Amsterdamu (2021)<\/strong> \u2013 prvi \u010deli\u010dni most u potpunosti izra\u0111en 3D \u0161tampom, zasnovan na algoritamskom modelu i optimizaciji materijala.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Pedestrian Bridge u \u0160angaju (NEXT Architects)<\/strong> \u2013 most oblikovan zakrivljenim linijama i parametrima ljudskog kretanja, pokazuje kako generativni dizajn uti\u010de na formu.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ovi primjeri ukazuju da parametarski pristup omogu\u0107ava novu generaciju infrastrukturnih i javnih objekata u kojima granica izme\u0111u in\u017eenjeringa i umjetnosti postaje fluidna.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Problemi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako Voronoi mre\u017ee i parametarski modeli imaju veliki potencijal, njihova primjena u projektovanju mostova nailazi na odre\u0111ene prepreke:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Konstruktivna izvodljivost<\/strong>: nepravilne mre\u017easte strukture zahtijevaju slo\u017eene prora\u010dune i \u010desto specijalne tehnologije gradnje.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Optimizacija materijala<\/strong>: Nepravilne \u0107elije Voronoi dijagrama mogu dovesti do neravnomjerne raspodjele optere\u0107enja i pove\u0107ane potro\u0161nje materijala.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Funkcionalnost<\/strong>: ponekad se fokus stavlja na vizuelnu atraktivnost, dok su bezbednost i udobnost korisnika potisnuti u drugi plan.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ograni\u010dena primjena u realnim projektima<\/strong>: ve\u0107ina primjera Voronoi arhitekture vezana je za paviljone i instalacije, dok u mostogradnji takvi pristupi jo\u0161 nisu dovoljno prisutni.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Cilj<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Cilj istra\u017eivanja jeste da kroz razvoj koncepta parametarskog Voronoi pje\u0161a\u010dkog mosta ponudi odgovor na identifikovane probleme u postoje\u0107oj praksi. Konkretno, rad nastoji da:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Prevazi\u0111e <strong>konstruktivne izazove<\/strong> kroz racionalnu organizaciju Voronoi mre\u017ee i njeno prilago\u0111avanje optere\u0107enjima,<\/li>\n\n\n\n<li>Rije\u0161i problem <strong>optimizacije materijala<\/strong> kroz algoritamski pristup koji omogu\u0107ava kontrolu veli\u010dine i rasporeda \u0107elija,<\/li>\n\n\n\n<li>Unaprijedi <strong>funkcionalnost mosta<\/strong> tako da istovremeno zadovolji kriterijume bezbednosti, udobnosti i vizuelne preglednosti za korisnike,<\/li>\n\n\n\n<li>Doprinese ve\u0107oj <strong>primjenljivosti Voronoi struktura<\/strong> u infrastrukturnim projektima, koji do sada uglavnom ostaju na nivou paviljona i eksperimentalnih instalacija.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">&nbsp;<\/h2>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oblast istra\u017eivanja Oblast istra\u017eivanja obuhvata parametarsku i algoritamsku arhitekturu, sa posebnim naglaskom na projektovanje mostova i drugih infrastrukturnih elemenata. Parametarsko projektovanje omogu\u0107ava generisanje kompleksnih formi na osnovu skupa ulaznih parametara, pri \u010demu krajnji rezultat nije unaprijed fiksiran ve\u0107 proizilazi iz algoritamskih pravila. U savremenoj arhitekturi, ovakav pristup omogu\u0107ava ve\u0107u fleksibilnost, inovativnost i prilago\u0111enost formi kontekstu.&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/parametarski-voronoi-most-istrazivacki-okvir\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Parametarski Voronoi most \u2013 istra\u017eiva\u010dki okvir<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":680,"featured_media":21833,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[667],"class_list":["post-21786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/680"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21786"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21881,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21786\/revisions\/21881"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21786"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=21786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}