{"id":21751,"date":"2025-08-30T13:14:17","date_gmt":"2025-08-30T12:14:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=21751"},"modified":"2025-11-29T10:53:51","modified_gmt":"2025-11-29T09:53:51","slug":"aerodinamicka-optimizacija-konceptnog-vozila-putem-cfd-simulacija-uticaj-oblika-i-spojeva-panela-na-otpor-i-stabilnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/aerodinamicka-optimizacija-konceptnog-vozila-putem-cfd-simulacija-uticaj-oblika-i-spojeva-panela-na-otpor-i-stabilnost\/","title":{"rendered":"Povezivanje BIM i parametarskog modelovanja: sinergija Archicad-a i Grasshopper-a u procesu projektovanja\u00a0"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1-1024x576.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-24419\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1-1024x576.jpg 1024w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1-300x169.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1-768x432.jpg 768w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/maxresdefault-1.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/a><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Oblast istra\u017eivanja:<\/strong> BIM-Parametarsko projektovanje.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tema istra\u017eivanja:<\/strong> Dvosmerna komunikacija izme\u0111u Archicad-a i Grasshopper\/Rhino sistema kao osnova za optimizaciju arhitektonskog projektovanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stanje u oblasti:<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li class=\"has-white-color has-text-color has-link-color wp-elements-052ae5b110afec4fc9c0244c25c99eef\">Rad istra\u017euje kako integracija parametarskog dizajna i BIM tehnologija mo\u017ee da podr\u017ei cirkularnu arhitekturu kroz preciznije pra\u0107enje, analizu i upravljanje materijalima tokom celog \u017eivotnog ciklusa objekta. Autori zaklju\u010duju da ova digitalna sinergija omogu\u0107ava transparentnije materijalne tokove i dono\u0161enje informisanijih projektnih odluka, \u010dime se unapre\u0111uje odr\u017eivost arhitektonskog procesa. <a href=\"https:\/\/iopscience.iop.org\/article\/10.1088\/1755-1315\/225\/1\/012071\/pdf\">1<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ovaj rad istra\u017euje <strong>parametrijski dizajn<\/strong> kao novu paradigmu za <strong>upravljanje kvalitetom<\/strong> u gra\u0111evinarstvu, s ciljem zna\u010dajnog <strong>smanjenja defekata<\/strong>. Kroz algoritamsko definiranje projekata, omogu\u0107uje se automatska provera uskla\u0111enosti s propisima i brza optimizacija dizajna, \u010dime se kvaliteta osigurava proaktivno, ve\u0107 u ranoj fazi projektovanja. <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/388984638_Parametric_design_in_construction_a_new_paradigm_for_quality_management_and_defect_reduction\">2<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Ovaj rad predstavlja <strong>okvir<\/strong> za odr\u017eivi dizajn zgrada koji integrira <strong>parametrijski dizajn<\/strong> i <strong>BIM (Building Information Modeling)<\/strong> kako bi se donosile informirane odluke u ranom, <strong>konceptualnom fazi<\/strong> projektiranja. Fokusiranjem na automatizaciju i analizu performansi, okvir omogu\u0107uje brzu evaluaciju razli\u010ditih scenarija i optimizaciju projekta prema ciljevima odr\u017eivosti, poput energetske u\u010dinkovitosti i smanjenja uglji\u010dnog otiska. <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/395184006_Framework_for_sustainable_building_design_-_utilizing_parametric_design_and_BIM_in_the_conceptual_design_phase\">3<\/a><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ploblemi: <\/strong>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ograni\u010denja u prenosu kompleksnih geometrijskih i informacionih podataka izme\u0111u razli\u010ditih softverskih platformi.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Neuskla\u0111enost struktura podataka (parametara) izme\u0111u generativnog (Grasshopper) i BIM (Archicad) modela.<\/li>\n\n\n\n<li>Rizik od gubitka informacija i nepreciznosti pri dvosmernom a\u017euriranju modela.<\/li>\n\n\n\n<li>Nedostatak standardizovanih protokola i metodologija za odr\u017eavanje stabilne veze u toku rada.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Cilj:<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ispitati kako razmena parametara i geometrije u realnom vremenu uti\u010de na tok arhitektonskog projektovanja..<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hipoteza:<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Dvosmerna komunikacija izme\u0111u Archicad-a i Grasshopper-a omogu\u0107ava arhitektu da simultano kontroli\u0161e geometriju i parametre BIM modela, \u010dime se pove\u0107ava efikasnost procesa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kriterijumi:<\/strong> &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Vreme potrebno za iteraciju dizajna (TPI) &#8211; Prose\u010dno vreme (u minutama) potrebno da se izvr\u0161i zna\u010dajna dizajnerska izmena (npr. promena broja panela na fasadi, visine sprata) i da se ta izmena potpuno reflektuje i a\u017eurira u BIM modelu (Archicad-u).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Broj ru\u010dnih korekcija po izmeni (NRC) &#8211; Prose\u010dan broj ru\u010dnih intervencija\/popravki u Archicad-u koje su potrebne nakon izmene u Grasshopper-u (i obrnuto), da bi se osigurala konzistentnost modela.\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Konzistentnost BIM parametara (BPC) &#8211; Procenat BIM elemenata u Archicad-u (npr. zidovi, grede, paneli) koji automatski preuzimaju i zadr\u017eavaju ispravne parametre (npr. materijal, ID elementa, protivpo\u017earna otpornost) definisane u Grasshopper skripti.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Metode istra\u017eivanja:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Analiti\u010dka metoda:<\/strong> teorijsko sagledavanje principa dvosmerne komunikacije i pregled literature o BIM\u2013parametarskoj integraciji.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Komparativna analiza:<\/strong> pore\u0111enje jednostranog i dvosmernog sistema komunikacije kroz studiju slu\u010daja.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Deskriptivna metoda:<\/strong> opis tokova informacija i na\u010dina funkcionisanja Live Connection alata (Archicad\u2013Grasshopper).<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Kvalitativna metoda:<\/strong> interpretacija rezultata kroz posmatranje promene procesa projektovanja i dono\u0161ena odluka.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oblast istra\u017eivanja: BIM-Parametarsko projektovanje.\u00a0 Tema istra\u017eivanja: Dvosmerna komunikacija izme\u0111u Archicad-a i Grasshopper\/Rhino sistema kao osnova za optimizaciju arhitektonskog projektovanja. Stanje u oblasti: &nbsp; Ploblemi: &nbsp; Cilj: &nbsp; Ispitati kako razmena parametara i geometrije u realnom vremenu uti\u010de na tok arhitektonskog projektovanja.. Hipoteza: &nbsp; Dvosmerna komunikacija izme\u0111u Archicad-a i Grasshopper-a omogu\u0107ava arhitektu da simultano kontroli\u0161e geometriju&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/aerodinamicka-optimizacija-konceptnog-vozila-putem-cfd-simulacija-uticaj-oblika-i-spojeva-panela-na-otpor-i-stabilnost\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Povezivanje BIM i parametarskog modelovanja: sinergija Archicad-a i Grasshopper-a u procesu projektovanja\u00a0<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":669,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[656,1],"tags":[],"coauthors":[658],"class_list":["post-21751","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-24-25-radovi","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21751","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/669"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21751"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21751\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24420,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21751\/revisions\/24420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21751"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21751"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21751"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=21751"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}