{"id":21615,"date":"2025-08-25T14:11:50","date_gmt":"2025-08-25T13:11:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=21615"},"modified":"2025-09-22T19:32:32","modified_gmt":"2025-09-22T18:32:32","slug":"analiza-uticaja-pokretnog-izvora-svjetlosti-na-percepciju-strukture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/analiza-uticaja-pokretnog-izvora-svjetlosti-na-percepciju-strukture\/","title":{"rendered":"Analiza vizuelnih informacija fotografije kroz pikselizaciju zasnovanu na quadtree strukturi"},"content":{"rendered":"\n
<\/figure>\n\n\n\n

Oblast istra\u017eivanja: Pikselizacija<\/p>\n\n\n\n

Tema istra\u017eivanja: Istra\u017eivanje razli\u010ditih pristupa pikselizaciji koriste\u0107i se logikom quadtree data strukture<\/p>\n\n\n\n

Stanje u oblasti: Pikselizacija<\/strong> podrazumijeva metod digitalne obrade fotografije, tako \u0161to grupe piksela mijenja ve\u0107im, smanjuju\u0107i rezoluciju slike. Ona se koristi u raznim sferama poput (a \u0161to su ujedno i prednosti): anonimizacije<\/em> \u2013 za\u0161tita lica i privatnosti; kompresovanja<\/em> \u2013 optimizacija memorije koju odre\u0111eni fajl zauzima \u0161to je direktno povezano sa brojem piksela odre\u0111ene fotografije, s obzirom na to da svaki piksel zauzima 24 bita odnosno 3 bajta za RGB; skrivanje <\/em>\u2013 prilikom gubljenja odre\u0111enih informacija tokom transporta podataka; arhitektura \u2013 <\/em>objekti poput: Etnografskog muzeja u Budimpe\u0161ti \u010diju fasadu \u010dine pikseli koji predstavljaju etografske motive iz kolekcije muzeja; Downtown One u Tirani, \u010dija je fasada koncipirana kao \u201epikselizovana mapa Albanije; umjetnost \u2013 <\/em>instalacije poput Pixel Cloud Instalation koja je bila izlo\u017eena Rejkjaviku; mnogobrojne pikselizovane street art umjetni\u010dke strukture; video igre \u2013 <\/em>minecraft kao najpoznatija igrica zasnovana ba\u0161 na pikselima; princip quadtree data strukture se koristi tako\u0111e u video igrama gdje su objekti u pozadini prikazani sa manjim brojem piksela; urbanizam<\/em> \u2013 dizajn poplo\u010danja.<\/p>\n\n\n\n

Kao jedan od metoda koji se koristi za pikselizaciju je quadtree<\/strong> struktura podataka. Struktura podataka u obliku stabla u kojoj svaki unutra\u0161nji \u010dvor ima ta\u010dno \u010detvoro djece i koja se koristi za podjelu dvodimenzionalnog prostora rekurzivnim dijeljem na \u010detiri kvadranta. (\u201eSimplified quadtree image segmentation for image annotation\u201d Hugo Jair Escalante, Luis Enrique Sucar ) U ovom radu je precizno obja\u0161njeno na koji na\u010din quadtree struktura funkcioni\u0161e, \u0161to bi se na primjeru fotografije primjenilo na sljede\u0107i na\u010din: dovoljno sli\u010dne piksele (\u010diji nivo sli\u010dnosti se zadaje) spojiti u zajedni\u010dki kvadrat \u201eaverage\u201c boje, dok razli\u010dite rekurzivno dijeliti dok se ne postigne dovoljan \u2013 odnosno zadat nivo preciznosti. Od parametara se zadaju: MQS<\/strong><\/em> \u2013 minimalna veli\u010dina kvadrata koji nastaje rekurzivnim dijeljem; MOS<\/em><\/strong> \u2013 minimalna veli\u010dina objekta koju objekat treba da ima da bio bio prepoznat kao zaseban segment; HI<\/em><\/strong> \u2013 prag homogenosti pokazuje koliko dva susjedna segmenta moraju biti sli\u010dna da bi bila spojena. (Pixelization approach for fa\u00e7ade integrated coloured photovoltaics-with architectural proposals in city context of Trondheim, Norway – Changying Xiang, Barbara Szybinska Matusiak, Arne R\u00f8yset, Tore Kol\u00e5s) \u2013 Upotreba pikselizacije na nivou arhitekture: Integrisanje fotonaponskih panela, koje su nastale pikselizovanjem fasade u koje su uklopljene lokalne palate boja pokazuje da pikselizacija u arhitekturi mo\u017ee spojiti estetiku, energetske zahtjeve i urbanisti\u010dku inetpolaciju. Me\u0111utim, postavlja se pitanje ekonomske efikasnosti samih panela, i ne samo to nego i na\u010dina odr\u017eavanja istih, refleksije i da li se boje panela moraju biti jedini vizuelni aspekt koji \u0107e se \u010ditati sa fasade? Cilj je da pikselizacijom (quadtree metod) mo\u017eemo bilo koju fotografiju podijeliti na odre\u0111eni broj piksela, pri \u010demu je su\u0161tina da se sa \u0161to manje panela napravi \u017eeljena fasada, umjetni\u010dka street art struktura, interfejs za odre\u0111enu video igru i sli\u010dno. I naravno, da sve to bude vizuelno vjerodostojno i prepoznatljivo. Vrste quadtree strukture su: point quadtree<\/em> \u2013 struktura koja se bazira na pojedina\u010dne ta\u010dke gdje svaki \u010dvor za centar ima jednu ta\u010dku i dijeli se na \u010detvoro djece; region quadtree<\/em> \u2013 struktura dijeli prostor na kvadrante prema zadatim uslovima; edge quadtree<\/em> \u2013 struktura koja se fokusira na ivice i rubove fotografije; PR (polyigonal\/pruned) quadtree <\/em>\u2013 kvadranti se prilago\u0111avaju broju objekata ili boji piksela. Prednosti quadtree stabla: ove strukture vrlo brzo vr\u0161e promjenu i a\u017euriranje odre\u0111ene regije; adaptivna rezolucija; intuitivnost prilikom upotrebe, \u0161iroka primjena -obrada i kompresovanje slika – dovoljno sli\u010dne regione spaja u jedan \u010dvor i samim tim smanjuje memoriju fotografije; koristi se u geografsko-informacionim sistemima za pretra\u017eivanje prostornih podataka; ra\u010dunarska grafika i video igre; mogu\u0107a primjena je i na nivou arhitekture \u2013 fasade koje iz daljine \u010dine smislenu cjelinu, a iz blizine djeluje kao besmisleni segment, sli\u010dno tome je mogu\u0107a primjenjivost i na umjetnost. \/<\/a>https:\/\/opensourcegisdata.com\/quad-tree-geospatial-data-structure-functionality-benefits-and-limitations.html<\/a> https:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Quadtree<\/a> https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=jxbDYxm-pXg<\/a> https:\/\/www.gradnja.rs\/mvrdv-tirana-albania-downtown-one-zgrada\/<\/a> https:\/\/www.gradnja.rs\/etnografski-muzej-budimpesta-ferencz-marcel-napur-architect\/<\/a> https:\/\/ltb.itc.utwente.nl\/page\/498\/concept\/81617<\/a><\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Problemi: Ukoliko se neadekvatno unesu kriterijumi izazivaju previ\u0161e ili premalo podjela i gubitak efikasnosti ove strukture; potencijalni problem se mo\u017ee javiti kada su u pitanju neki dinami\u010dki podaci \u2013 dodavanje i uklanjanje ta\u010daka mo\u017ee uticati na raspored unutar strukture stabla; quadtree se koristi za dvodimenzionalne podatke, kako rastu dimenzije broj djece svakog \u010dvora eksponencijalno raste \u0161to mo\u017ee dovesti do neefikasnosti stabla.<\/p>\n\n\n\n

Cilj: Analizirati na koji na\u010din quatree struktura uti\u010de na pikselizaciju odabrane fotografije i dobiti optimalno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

Hipoteza: Minimalni prag homogenosti koji je neophodan za prepoznavanje lika\/motiva na obra\u0111enoj fotografiji je 40%.<\/p>\n\n\n\n

Kriterijumi: Slika mora biti prepoznatljiva nakon pikselizacije; slika mora biti optimizovana; <\/p>\n\n\n\n

Metode: Analiza i sinteza koje su zasnovane na komparaciji dobijenih rezultata pri pikselizaciji odre\u0111ene fotografije.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oblast istra\u017eivanja: Pikselizacija Tema istra\u017eivanja: Istra\u017eivanje razli\u010ditih pristupa pikselizaciji koriste\u0107i se logikom quadtree data strukture Stanje u oblasti: Pikselizacija podrazumijeva metod digitalne obrade fotografije, tako \u0161to grupe piksela mijenja ve\u0107im, smanjuju\u0107i rezoluciju slike. Ona se koristi u raznim sferama poput (a \u0161to su ujedno i prednosti): anonimizacije \u2013 za\u0161tita lica i privatnosti; kompresovanja \u2013 optimizacija… Continue reading Analiza vizuelnih informacija fotografije kroz pikselizaciju zasnovanu na quadtree strukturi<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":655,"featured_media":21733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[656],"tags":[657],"coauthors":[652],"class_list":["post-21615","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-24-25-radovi","tag-24-25","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/655"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21615"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21615\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22736,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21615\/revisions\/22736"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21615"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21615"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21615"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=21615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}