{"id":19063,"date":"2023-09-09T11:27:32","date_gmt":"2023-09-09T10:27:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=19063"},"modified":"2023-09-14T15:06:19","modified_gmt":"2023-09-14T14:06:19","slug":"postupak-izrade-algoritma-modelovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/postupak-izrade-algoritma-modelovanja\/","title":{"rendered":"Ispitivanje strukture drveta i njegove varijacije uz kori\u0161\u0107enje algoritamskog modelovanja &#8211; Modelovanje"},"content":{"rendered":"<p>Potrebno je da algoritam modelovanja\u00a0 sadr\u017ei parametre koji su promenljivi i prilagodljivi razli\u010ditim oblicima fasada. Koja god da je dimenzija fasade u pitanju, postupak je isti\u00a0i mogu\u0107e je u po\u010detnim koracima stvaranja algoritma priilago\u0111avanje zadatoj fasadi.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/11.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19081\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/11-300x161.jpg\" alt=\"1\" width=\"300\" height=\"161\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/11-300x161.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/11.jpg 582w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Prvi korak jeste definisanje okvira fasade (Rectangle), uz mogu\u0107nost dimenzionisanja visine i \u0161irine, kao i definisanje same povr\u0161ine (Boundary Surfaces) koju\u00a0zadati\u00a0okvir odre\u0111uje, \u0161to nam kasnije mo\u017ee poslu\u017eiti ukoliko se javi potreba za\u00a0podelom\u00a0fasadne povr\u0161ine na segmente. Nakon toga, povr\u0161inu delimo na prave i ta\u010dke, koriste\u0107i Explode.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/21.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-19082\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/21-300x165.jpg\" alt=\"2\" width=\"316\" height=\"174\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/21-300x165.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/21.jpg 590w\" sizes=\"auto, (max-width: 316px) 100vw, 316px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Zatim defini\u0161emo gornju i donju ivicu fasade, kao i broj ta\u010daka na njima (List Item). Parametri omogu\u0107avaju da mo\u017eemo da menjamo broj ta\u010daka u zavisnosti od\u00a0\u017eeljenog efekta. Ta\u010dke su uniformno raspore\u0111ene, sa me\u0111usobno jednakim rastojanjem, uz mogu\u0107nosti promene broja zadatih ta\u010daka. Na donjoj ivici defini\u0161emo broj polaznih ta\u010daka iz kojih \u0107e sama struktura drveta da polazi. Na gornjoj ivici defini\u0161emo krajnje ta\u010dke, odnosno gde se struktura zavr\u0161ava.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/31.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19083\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/31-300x144.jpg\" alt=\"3\" width=\"300\" height=\"144\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/31-300x144.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/31.jpg 597w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/41.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19084\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/41-300x154.jpg\" alt=\"4\" width=\"300\" height=\"154\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/41-300x154.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/41.jpg 578w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kako bismo razvili stukturu drveta koriste\u0107i Populate 2D, dodajemo u zadati pravougaonik (okvir fasade) dodatne ta\u010dke, u ovom slu\u010daju 1000 ta\u010daka. Ideja jeste da u samom putu od donje do gornje ivice, spajaju\u0107i polaznu i zavr\u0161nu ta\u010dku, postoje usputne stanice, u vidu dodatnik ta\u010daka, kako bismo sto bolje do\u010darali strukturu drveta i imali ve\u0107u manipulaciju samim oblikom koji posti\u017eemo.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/51.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19085\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/51-300x164.jpg\" alt=\"5\" width=\"300\" height=\"164\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/51-300x164.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/51.jpg 726w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Fasada kao struktura, skoro nikada nije povr\u0161ina bez otvora, upravo zbog prilago\u0111avanja otvorima, instalacijama, ulaznom delu ili jednostavno zbog posti\u017eanja odre\u0111enog efekta, uvodimo mogu\u0107nost da struktura drveta &#8221;zaobilazi&#8221; pojedine manje povr\u0161ine na fasadi. Ovo posti\u017eemo postavljanjem ta\u010dke u \u010dijem zadatom radijusu struktura drveta ne postoji.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/61.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19086\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/61-300x167.jpg\" alt=\"6\" width=\"300\" height=\"167\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/61-300x167.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/61.jpg 590w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Kako bismo iz ta\u010daka pre\u0161li u povezanu strukturu, koriste\u0107i Proximity 2D stvaramo konekciju izme\u0111u tih ta\u010daka i tako\u0111e ukidamo duple linije (removeDuplicateLines).<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/71.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19087\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/71-300x161.jpg\" alt=\"7\" width=\"300\" height=\"161\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/71-300x161.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/71.jpg 719w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Poslednji korak jeste uvo\u0111enje komponente Shortest Walk, kojom povezujemo ta\u010dke na donjoj ivici, prvo sa usputnim stanicama ( u ovom slu\u010daju 1000 definisanih ta\u010daka, uz uticaj ta\u010daka sa definisanim radijusom koji se zaobilazi), a zatim i sa ta\u010dkama na gornjoj ivici.\u00a0Ishod ovih parametara je promenljiv, mo\u017eemo da menjamo broj ta\u010daka na gornjoj ivici, na donjoj, broj usputnih stanica, na\u010din na koji se povezuju, broj ta\u010daka koje se zaobilaze, kao i sam radijus oko tih ta\u010daka.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/81.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19088\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/81-300x161.jpg\" alt=\"8\" width=\"300\" height=\"161\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/81-300x161.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/81.jpg 714w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Postoji mno\u0161tvo mogu\u0107nosti i kombinacija, \u0161to predstavlja prednost ovakve metode, pri ispitivanju samog efekta koji posti\u017eemo.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/9.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-19075\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/9-300x159.jpg\" alt=\"9\" width=\"300\" height=\"159\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/9-300x159.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2023\/09\/9.jpg 872w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Dodajemo debljinu postoje\u0107oj strukturi koriste\u0107i Mesh Pipe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Potrebno je da algoritam modelovanja\u00a0 sadr\u017ei parametre koji su promenljivi i prilagodljivi razli\u010ditim oblicima fasada. Koja god da je dimenzija fasade u pitanju, postupak je isti\u00a0i mogu\u0107e je u po\u010detnim koracima stvaranja algoritma priilago\u0111avanje zadatoj fasadi. Prvi korak jeste definisanje okvira fasade (Rectangle), uz mogu\u0107nost dimenzionisanja visine i \u0161irine, kao i definisanje same povr\u0161ine (Boundary&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/postupak-izrade-algoritma-modelovanja\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Ispitivanje strukture drveta i njegove varijacije uz kori\u0161\u0107enje algoritamskog modelovanja &#8211; Modelovanje<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":578,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[567],"class_list":["post-19063","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/578"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19063"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19133,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19063\/revisions\/19133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19063"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=19063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}