{"id":18697,"date":"2023-06-27T15:08:20","date_gmt":"2023-06-27T14:08:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=18697"},"modified":"2023-06-28T11:25:46","modified_gmt":"2023-06-28T10:25:46","slug":"parametarski-pristup-umetnosti-squeegee-tehnika-faza-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/parametarski-pristup-umetnosti-squeegee-tehnika-faza-3\/","title":{"rendered":"Parametarski pristup umetnosti – Squeegee tehnika – faza 3"},"content":{"rendered":"

PRIMENA ZAKLJU\u010cAKA<\/strong><\/p>\n

Rezultat koji \u017eelimo da dobijemo je slika. S obzirom na to po\u010dinjemo definisanjem okvira slike. Defini\u0161emo ga tako \u0161to zadamo du\u017einu jedne stranice i uz pomoc odnosa izme\u0111u te i druge stranice dobijamo pravougaonik koji predstavlja budu\u0107e granice slike.<\/p>\n

\"Screenshot_1\"<\/a>
SLIKA 1<\/figcaption><\/figure>\n

Zatim pravougaonik od malopre delimo na odre\u0111en broj ta\u010daka. Broj ta\u010daka je potrebno uskladiti sa detaljno\u0161\u0107u slike koju \u017eelimo da dobijemo. \u0160to je slika detaljnija, to nam je potrebno vi\u0161e ta\u010daka.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 2<\/figcaption><\/figure>\n

Slede\u0107i korak je izabrati sliku. Sa slike se izabere boja za swatch i radi analiza RGB kanala slike i izabrane boje. Biramo procenat poklapanja koji zelimo i radimo pore\u0111enje RGB kanala slike i izabrane boje tako da dobijemo\u00a0koje od ve\u0107 definisanih ta\u010daka \u0107e biti izabrane boje.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 3<\/figcaption><\/figure>\n

PRIMER<\/em><\/p>\n

\"Screenshot_4\"<\/a>
SLIKA 4<\/figcaption><\/figure>\n

Sad mo\u017eemo da defini\u0161emo regije u kojima se nalaze boje. Prvo\u00a0oko malopre definisanih ta\u010daka napravimo mali obuhvat, pa spojimo sve te male obuhvate i izvu\u010demo konturu. Na ovaj na\u010din smo dobili regiju u kojoj se nalazi \u017eeljena boja.<\/p>\n

\"\"<\/a>
SLIKA 5<\/figcaption><\/figure>\n

PRIMER<\/em><\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 6<\/figcaption><\/figure>\n

Zatim dobijene regije podelimo vertikalnim linijama. Razmak ovih linja predstavlja \u0161irinu boje kada je razvu\u010dena. \u0160irina boje zavisi od koli\u010dine boje koju nanosimo i du\u017eine razvla\u010denja ( detaljnije obja\u0161njeno u fazi 2 istra\u017eivanja). Da bi cela oblast bila pokrivena \u017eeljenom bojom potrebno je naneti boju na vi\u0161e mesta. U odnosu na du\u017einu razvu\u010dene boje i u odnosu na to koliko \u017eelimo da se boje preklapaju odre\u0111ujemo gde \u0107emo staviti slede\u0107u ta\u010dku.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 7<\/figcaption><\/figure>\n

Kona\u010dno mo\u017eemo da ubacimo program koji smo napravili da reintepretira trag koji boja ostavlja na papiru i dobijemo rezultat.<\/p>\n

PRIMERI<\/strong><\/em><\/p>\n

Na slede\u0107im primerima je sa leve strane po\u010detna slika, a sa desne je prikazano kako se boja razliva da bi dobili finalni rezultat.<\/p>\n

\"Artboard<\/a>\"Screenshot_12\"<\/a><\/p>\n

\"Artboard<\/a>\"Screenshot_13\"<\/a><\/p>\n

Na narednim primerima sa leve strane je po\u010detna slika, a sa desne rezultat kori\u0161\u0107enjem programa.<\/p>\n

\"1\"<\/a>\"Screenshot_5\"<\/a><\/p>\n

\"2\"<\/a>\"rendered<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

UPOREDNA ANALIZA<\/strong><\/p>\n

Verodostojnost rezultata \u0107emo proveriti\u00a0pore\u0111enjem rezultata iz programa i sa papira.<\/p>\n

Zahvaljuju\u010di programu mo\u017eemo da izra\u010dunamo koliko boje nam je potrebno i gde da bismo dobili \u017eeljeni rezultat.<\/p>\n

\"\"<\/a>
SLIKA 9<\/figcaption><\/figure>\n

Nano\u0161enjem boje na zadata mesta i razvla\u010denjem dobijamo rezultat na papiru i mo\u017eemo da ga uporedimo sa prikazom iz programa.<\/p>\n

\"2\"<\/a>
PO\u010cETNA SLIKA<\/figcaption><\/figure>\n
\"SLIKA<\/a>
REZULTAT NA PAPIRU<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
REZULTAT U PROGRAMU<\/figcaption><\/figure>\n

Boja se razliva pribli\u017eno kao \u0161to smo i predvideli. Nije ura\u010dunato da se tempere brzo su\u0161e na papiru, a kada se osu\u0161e se druga\u010dije razliva boja.<\/p>\n

U programu ne dolazi do preklapanja boja, dok je na papiru preklapanje neizbe\u017eno \u0161to dovodi do vizuelnih razlika izme\u0111u rezultata.<\/p>\n

Uprkos navedenim problemima stepen poklapanja rezultata je zadovoljavaju\u0107. Vidi se da je u pitanju ista po\u010detna slika.<\/p>\n

ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n

Mogu\u0107e je iskoristiti Grasshopper program za pravljenje razli\u010ditih\u00a0squeegee slika. Hipoteza je ta\u010dna.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PRIMENA ZAKLJU\u010cAKA Rezultat koji \u017eelimo da dobijemo je slika. S obzirom na to po\u010dinjemo definisanjem okvira slike. Defini\u0161emo ga tako \u0161to zadamo du\u017einu jedne stranice i uz pomoc odnosa izme\u0111u te i druge stranice dobijamo pravougaonik koji predstavlja budu\u0107e granice slike. Zatim pravougaonik od malopre delimo na odre\u0111en broj ta\u010daka. Broj ta\u010daka je potrebno uskladiti… Continue reading Parametarski pristup umetnosti – Squeegee tehnika – faza 3<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":559,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[543],"tags":[],"coauthors":[550],"class_list":["post-18697","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2223-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/559"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18697"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18832,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18697\/revisions\/18832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18697"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=18697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}