{"id":18116,"date":"2023-04-07T14:52:57","date_gmt":"2023-04-07T13:52:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=18116"},"modified":"2023-06-28T11:24:58","modified_gmt":"2023-06-28T10:24:58","slug":"koriscenje-squeegee-tehnike-u-3d-programu-faza-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/koriscenje-squeegee-tehnike-u-3d-programu-faza-2\/","title":{"rendered":"Parametarski pristup umetnosti – Squeegee tehnika – faza 2"},"content":{"rendered":"

METODE ISTRA\u017dIVANJA<\/strong><\/p>\n

1. Postupak na papiru<\/strong><\/p>\n

Prvo smo morali da saznamo kako se boja pona\u0161a na papiru kako bismo to mogli da reintepretiramo u programu.<\/p>\n

Analiza<\/em><\/strong><\/p>\n

Da li se razlikuje trag koji ostane na papiru u odnosu na koli\u010dinu boje?<\/em><\/p>\n

Prilikom razvala\u010denja boja se uvek \u0161iri pod istim uglom. Od koli\u010dine boje zavisi kada \u0107e boja prestati da se razvla\u010di pod tim uglom i nastaviti\u00a0da se razvla\u010di ravno, kao i koliko \u0107e se dugo razvla\u010diti.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 1<\/figcaption><\/figure>\n

Kako se me\u0161aju boje, ako se postave na papir jedna pored druge?<\/em><\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 2<\/figcaption><\/figure>\n

Ukoliko ravno povla\u010dimo boje se ne\u0107e me\u0161ati.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 3<\/figcaption><\/figure>\n

Ako povla\u010dimo ukrivo boje \u0107e se preklapati.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 4<\/figcaption><\/figure>\n

Kako \u0107e se boje pona\u0161ati ako ih stavimo jednu ispod druge?<\/em><\/p>\n

Prva boja \u0107e po\u010deti da se razvla\u010di, dok ne nai\u0111e na drugu, zatim \u0107e druga boja po\u010deti da se razvla\u010di sa prvom oko sebe sve dok prva boja ,,ne pojede” drugu.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 5<\/figcaption><\/figure>\n

Kada se potro\u0161i sloj prve boje koji je pojeo drugu one dalje nastavljaju zajedno ( pome\u0161ano) da se razvla\u010de.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 6<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

2. Postupak u programu<\/strong><\/p>\n

Ra\u0111eno je u programima Rhino i Grasshopper. Postavljena je proizvoljna ta\u010dka na koju bi se stavila boja.<\/p>\n

\"1\"<\/a>
SLIKA 7<\/figcaption><\/figure>\n

Parametarski je dodata je zapremina boje kako bi mogla da se modifikuje.<\/p>\n

\"2\"<\/a>
SLIKA 8<\/figcaption><\/figure>\n

S obzirom na to da prilikom razvla\u010denja od zapremine dobijamo odre\u0111enju povr\u0161inu na papiru je to bio slede\u0107i korak i u programu. Imamo parametar pomo\u0107u kojeg izaberemo koliko jako \u017eelimo da pritisnemo boju o podlogu odnosno debljinu razvu\u010dene boje. On direktno uti\u010de na povr\u0161inu koju \u0107emo dobiti na papiru.<\/p>\n

\"2\"<\/a>
SLIKA 9<\/figcaption><\/figure>\n

Pomo\u0107u rezultata istra\u017eivanja na papiru uo\u010den je sablon. Boja se \u0161iri do 1\/4 ukupne du\u017eine, zatim se razvla\u010di ravno 1\/2 du\u017eine i na kraju opet su\u017eava 1\/4 du\u017eine. Drugi zaklju\u010dak je bio da je odnost du\u017eine i najve\u0107e \u0161irine razvu\u010dene boje uvek isti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
SLIKA 10<\/figcaption><\/figure>\n
\"4\"<\/a>
SLIKA 11<\/figcaption><\/figure>\n

Uz povr\u0161inu koja nam je poznata mo\u017eemo da dobijemo potrebne du\u017eine A i B ( gore sa slike). Sada mo\u017eemo jednostavnim funkcijama pomeranja i preslikavanja da reintepretiramo trag koji ostavalja boja po papiru.<\/p>\n

\"SLIKA<\/a>
SLIKA 12<\/figcaption><\/figure>\n
\"5\"<\/a>
SLIKA 13<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

METODE ISTRA\u017dIVANJA 1. Postupak na papiru Prvo smo morali da saznamo kako se boja pona\u0161a na papiru kako bismo to mogli da reintepretiramo u programu. Analiza Da li se razlikuje trag koji ostane na papiru u odnosu na koli\u010dinu boje? Prilikom razvala\u010denja boja se uvek \u0161iri pod istim uglom. Od koli\u010dine boje zavisi kada \u0107e… Continue reading Parametarski pristup umetnosti – Squeegee tehnika – faza 2<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":559,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[543],"tags":[],"coauthors":[550],"class_list":["post-18116","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2223-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/559"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18116"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18830,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18116\/revisions\/18830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18116"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=18116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}