{"id":16054,"date":"2022-04-18T15:01:10","date_gmt":"2022-04-18T14:01:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=16054"},"modified":"2022-06-21T20:10:01","modified_gmt":"2022-06-21T19:10:01","slug":"algoritamsko-resavanje-rubikove-kocke-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/algoritamsko-resavanje-rubikove-kocke-3\/","title":{"rendered":"Algoritamsko re\u0161avanje Rubikove kocke II"},"content":{"rendered":"<p><strong>Deo 1<\/strong><\/p>\n<p><em>Modelovanje Rubikove kocke\u00a0u programu Grasshopper + Rhinoceros<\/em><\/p>\n<p>Definisali smo jednu kockicu koju smo potom skalirali kako bismo nakon umno\u017eavanja (array 3x3x3) dobili razmak izme\u0111u kockica. S obrzirom da se centralni deo\u00a0Rubikove kocke ne pomera, bilo je potrebno izbaciti sredi\u0161nju kockicu, \u0161to smo i u\u010dinili tako \u0161to smo definisali novu kocku koja uokviruje postoje\u0107e, prona\u0161li njenu sredi\u0161nju ta\u010dku i uklonili kockicu najbli\u017eu njoj. Potom smo izdvojili centralne ta\u010dke preostalih 26 kockica koje smo dekonsteuisali iz razloga \u0161to su nam potrebne samo periferne strane kockica koje su obojene u \u0161est boja. To je ura\u0111eno tako \u0161to je prethodni uokviruju\u0107i box skaliran tako da dodiruje unutra\u0161nje strane kockica, koje su zatim\u00a0kori\u0161\u0107enjem true\/false metode odvojene od onih \u201cispravnih\u201d, odnosno perifernih koje su obojene u \u0161est razli\u010ditih boja dok su sve ostale \u201cneispravne\u201d obojene u crno. Strane su obojene u razli\u010dite boje na osnovu centralnih ta\u010daka ranije kori\u0161\u0107ene kocke, a nakon toga su spojene.<\/p>\n<div style=\"width: 750px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-16054-1\" width=\"750\" height=\"422\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Modelovanje-kocke.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Modelovanje-kocke.mp4\">https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Modelovanje-kocke.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p><strong>Deo 2<\/strong><\/p>\n<p><em>&#8220;Kvarenje&#8221; kocke<\/em><\/p>\n<p>Odnosi se na rotiranje osam boja po strani, tako da se omogu\u0107i nasumi\u010dno (random) rotiranje. Krenuli smo sa definisanje petlje koja \u0107e odre\u0111eni broj puta ponoviti rotiranje. Strane smo definisali po brojevima od 0 do 5 zato \u0161to postoji \u0161est strana kocke i definisali ih na osnovu funcije Random. Uz pomo\u0107 druge funcije Random definisali smo brojevima od 0 do 2 rotacije za 90, 180 i 270 stepeni. Omogu\u0107eno je okretanje oko x (yz ravan), y (xz ravan) i z (xy ravan) ose koje se kre\u0107u iz centralne ta\u010dke kocke. Filter koji je povezan sa osama (stranama) bira rotacije dok se u drugom bira set koji se okre\u0107e. Potom se pokre\u0107e rotiranje.<\/p>\n<div style=\"width: 750px;\" class=\"wp-video\"><video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-16054-2\" width=\"750\" height=\"422\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Kvarenje-kocke.mp4?_=2\" \/><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Kvarenje-kocke.mp4\">https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Kvarenje-kocke.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p><strong>Deo 3<\/strong><\/p>\n<p><em>&#8220;Popravljanje&#8221; kocke<\/em><\/p>\n<p>Odnosi se na popravljanje kocke, odnosno obrnute radnje (kocku je potrebno vratiti u prvobitan polo\u017eaj rotacijama koje su ve\u0107 kori\u0161\u0107ene, ali druga\u010dijim redosledom).<\/p>\n<div style=\"width: 750px;\" class=\"wp-video\"><video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-16054-3\" width=\"750\" height=\"422\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Popravljanje-kocke.mp4?_=3\" \/><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Popravljanje-kocke.mp4\">https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/Popravljanje-kocke.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p><strong>Deo 4<\/strong><\/p>\n<p><em>Provera re\u0161enja<\/em><\/p>\n<p>Podrazumeva proveravanje (verifikaciju) dobijenog re\u0161enja. Eksplodirali smo kocku, a zatim ponovo odvojili periferni obojeni deo kocke (omota\u010d). Uzima se u obzir devet najbli\u017eih ta\u010daka centru kocke, pa su dekonstruisani mesh-evi kako bi se kasnije dobila boja i ura\u0111en average (srednja vrednost) toga. Kada se uzme u obzir svih devet boja na jednoj strani kocke mo\u017ee da se uradi prose\u010dna vrednost, a ako je ta vrednost sli\u010dna vrednosti odre\u0111ene boje onda \u0107e biti ispravna. S obzirom da ovaj na\u010din nije davao najbolje rezultate, kod je promenjen tako da ne daje sli\u010dne vrednosti nego identi\u010dne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Deo 1 Modelovanje Rubikove kocke\u00a0u programu Grasshopper + Rhinoceros Definisali smo jednu kockicu koju smo potom skalirali kako bismo nakon umno\u017eavanja (array 3x3x3) dobili razmak izme\u0111u kockica. S obrzirom da se centralni deo\u00a0Rubikove kocke ne pomera, bilo je potrebno izbaciti sredi\u0161nju kockicu, \u0161to smo i u\u010dinili tako \u0161to smo definisali novu kocku koja uokviruje postoje\u0107e,&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/algoritamsko-resavanje-rubikove-kocke-3\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Algoritamsko re\u0161avanje Rubikove kocke II<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":534,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"coauthors":[519],"class_list":["post-16054","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-opste","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/534"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16054"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16582,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16054\/revisions\/16582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16054"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=16054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}