{"id":12852,"date":"2021-04-06T14:01:41","date_gmt":"2021-04-06T13:01:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=12852"},"modified":"2021-04-26T20:41:02","modified_gmt":"2021-04-26T19:41:02","slug":"istrazivanje-fizickog-izraza-ideje-modernistickih-spomenika-u-bivsoj-jugoslaviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/istrazivanje-fizickog-izraza-ideje-modernistickih-spomenika-u-bivsoj-jugoslaviji\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanje fizi\u010dkog izraza ideje modernisti\u010dkih spomenika u biv\u0161oj Jugoslaviji (FAZA I)"},"content":{"rendered":"

Oblast: Geometrija- modelovanje spomenika<\/strong><\/p>\n

Tema istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

Spomenici nastali na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log veka predstavljaju prve oblike savremene i moderne skulpture, urbanizma i arhitekture na ovim prostorima. Takvi spomenici jasno kroz direktan materijalni izraz iskazuju ideju, zamisao i koncept umetnika, vajara koji je tragi\u010dne i turbulentne momente istorije zemlje preveo u \u010desto nazivanu \u2019\u2019brutalnu\u2019\u2019 fizi\u010dku strukturu.<\/p>\n

\u201eIzbor materijala i postupak prilikom konstruiranja jedne odre\u0111ene forme ili oblika, obja\u0161njava se u mom slu\u010daju anga\u017eiranja kod takve ideje, na taj na\u010din da, \u010disto, mo\u017eda i simboli\u010dki, jedan moj elemenat, \u010dav koji se zabija u drvo, u jednom mno\u0161tvu predstavlja psiholo\u0161ku identifikaciju torture drveta ili \u017eivog organizma \u201c \u2013 <\/em>Du\u0161an D\u017eamonja, vajar<\/strong><\/p>\n

Ideja<\/strong><\/p>\n

Osnovna zamisao istra\u017eivanja je sprovesti analizu fizi\u010dkog izraza ideje spomenika, na\u010dina na koji se ona\u00a0razvila kod umetnika i na\u010dina na koji se ideja kroz geometrijske oblike formira u fizi\u010dkom svetu.<\/p>\n

Pristupi vajarstvu u pro\u0161lom veku definitivno se razlikuju od savremenog\u00a0modelovanja, te se tako mo\u017ee povu\u0107i paralela izme\u0111u, sa jedne strane, razvoja ideje, skice\u00a0 i na\u010dina trodimenzionalnog pristupa formi spomenika na papiru, a sa druge na\u010dine na koje se\u00a0ta ista ideja mo\u017ee realizovati pomo\u0107u kompjuterskih programa.<\/p>\n

Konkretizacija<\/strong><\/p>\n

Konkretizacija istra\u017eivanja podrazumeva\u00a0analizu karakteristi\u010dnih primera sa kojih se uop\u0161teno mo\u017ee \u00a0posmatrati sav spomeni\u010dki opus u biv\u0161oj dr\u017eavi.<\/p>\n

Karakteristi\u010dni primeri izabrani su na osnovu\u00a0uo\u010dene sli\u010dnosti u formi, njenom jasnom nastanku iz odre\u0111ene umetni\u010dke ideje i na osnovu potencijala za dalji razvoj takvog pristupa.<\/p>\n

Karakteristi\u010dni primeri:<\/strong><\/p>\n

\u00a0\"Fotografije<\/a><\/strong><\/p>\n

Na\u010dini konceptualnog razvoja forme<\/strong><\/p>\n

Prva faza istra\u017eivanja sagledava uslove pri kojima je ideja nastala i na\u010din njenog struktuisanja. Podrazumeva se osnovni koncept i kako se on linijski ili povr\u0161inski formira u prostoru.<\/p>\n

Primer:<\/p>\n

-Spomenik “Bitka na Sutjesci”- linijska transformacija ideje (planinska dolina u kojoj se odigrala bitka i krila pobede) u trodimenzionalnom prostoru kao osnova za formu spomenika<\/p>\n

\"sutjeska<\/a><\/p>\n

\"Sutjeska<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Karakteristike formi<\/strong><\/p>\n

Analizom odabranih karakteristi\u010dnih spomenika mogu\u0107e je grupisati razli\u010dite na\u010dine pristupa\u00a0 njihovoj prostornoj realizaciji:<\/p>\n

 <\/p>\n

\"1\"<\/p>\n

1) <\/strong>Forme\u00a0rotirane\u00a0oko centralne ose<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"2\"<\/p>\n

 <\/p>\n

2) <\/strong>Forme zasnovane na odnosu pravih linija i njihovim\u00a0presecima<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"3\"<\/p>\n

 <\/p>\n

3)<\/strong>Forme zasnovane na odnosu krivih linija<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Problemi:<\/strong><\/p>\n

Glavni problem predstavljalo\u00a0bi pitanje kako \u0161to br\u017ee pristupiti analizama koncepta, kako bi\u00a0se, zahvaljuju\u0107i modelovanju, u \u0161to kra\u0107em vremenskom roku dobio maksimalan broj varijacija re\u0161enja.<\/p>\n

Cilj istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

Osnovni cilj celokupnog istra\u017eivanja je sagledati mogu\u0107e na\u010dine dobijanja geometrije nastale iz ideje, odnosno razumeti pristup umetnika materijalizaciji ideje. Na\u010dini na koje su se spomeni\u010dki oblici dobijali (od crte\u017ea, preko maketa do finalnog izgra\u0111enog spomenika) trebalo bi razumeti parametrijski i metodom modelovanja, kako bi se takav pristup prilagodio savremenoj praksi i kako bi se dobili potencijalni novi rezultati u vidu novih ideja i pristupa formiranju monumentalnih formi.<\/p>\n

Metode<\/strong><\/p>\n

Metode modelovanja i parametrijski pristup modelovanju bi se iskoristili u dobijanju novih monumentalnih formi na osnovu karakteristi\u010dnih spomenika.<\/p>\n

O\u010dekivani rezultat<\/strong><\/p>\n

O\u010dekivani rezultat je novi pristup modernisti\u010dkom spomeniku i programsko stvaranje novih formi zasnovanih na jugoslovenskim spomenicima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Oblast: Geometrija- modelovanje spomenika Tema istra\u017eivanja Spomenici nastali na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina pro\u0161log veka predstavljaju prve oblike savremene i moderne skulpture, urbanizma i arhitekture na ovim prostorima. Takvi spomenici jasno kroz direktan materijalni izraz iskazuju ideju, zamisao i koncept umetnika, vajara koji je tragi\u010dne i turbulentne momente istorije zemlje preveo u… Continue reading Istra\u017eivanje fizi\u010dkog izraza ideje modernisti\u010dkih spomenika u biv\u0161oj Jugoslaviji (FAZA I)<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":451,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[453],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-12852","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-2021-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/451"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12852"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12852\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14118,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12852\/revisions\/14118"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12852"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=12852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}