<\/strong>U programu blender 2.8\u00a0<\/strong>izmodelovana su oba prostora opisana u prethodnim fazama. U scene uba\u010deni su inputi slobodne interpretacije dela, koje se pro\u017eimaju sa opisima u romanu, tako da je rezultat irealna arhitektonska vizuelizacija prostora.<\/p>\n U oba vizuala, kori\u0161\u0107ena je HDRI mapa (environment texture) na\u0111ena na vebsajtu\u00a0https:\/\/hdrihaven.com<\/a>\u00a0koja doprinosi celokupnom utisku rendera kao “iz snova”, menjaju\u0107i svaki materijal i doprinosi koheziji scene; Na oba vizuala upotrebljena je po jedna realna tekstura (patina na zidovima, plo\u010dice), kako bi se naglasio jedan element, a ukupna kompozicija ostala irealna. Finalni vizuali:<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dci, odgovori na kriterijume i opaske:<\/strong><\/p>\n Pre svega treba naglasiti koliko je renderovanje u blenderu pogodno za ovakve scene (cycles render engine<\/em>). Lako je upravljati stavkama, rezultati se vide odmah na rendered view prikazu, te se ne gubi vreme na probne rendere, ve\u0107 se scena a\u017eurira sama. Tako\u0111e, odli\u010dna novina jeste denoiser<\/em> opcija, koja odmah nakon zavr\u0161etka rendera sama sklanja nepotrebne “\u0161umove”. Nije bilo potrebe za postprodukcijom u photoshopu, kao \u0161to je u po\u010detnoj fazi navedeno.<\/p>\n \u0160to se ti\u010de odgovora na kriterijume, subjektivno, dat je odgovor na prva dva kriterijuma (arhitekturalnost re\u0161enja i koncept). Tako\u0111e u razgovoru sa studentima knji\u017eevnosti, dobila sam pozitivan komentar.<\/p>\n Pitanja koja su se nizala za vreme izrade projekta su se uglavnom ticala prirode romana i opravdanosti ovakve intervencije. U razgovoru sa profesoricom koja je obra\u0111ivala sli\u010dne teme, otkriveno je da je proces “opisnog modelovanja” ili “opisnog projektovanja” zapravo skup kreativnih metoda koje se sprovode u cilju preno\u0161enja atmosfere prostora.<\/p>\n Zapo\u010det je novi proces<\/em><\/strong>, koji podrazumeva metodu storytellinga –\u00a0<\/em>zbog kompleksnosti likova, prostora, i njihovih preplitanja, iz teksta se izdvajaju dva lika i prati se njihov razvoj kroz roman. U ovim prvim fazama ne postoji naznaka finalnog rada, ve\u0107 se pristupa analizi, i kasnije se utvr\u0111uje proces rada i finalni produkt. Mo\u017eda izlazni rad bude maketa, mo\u017eda model (kao \u0161to je opisano u po\u010detnoj fazi), mo\u017eda multimedijalni rad.<\/p>\n Da li je\u00a0rezultat ovog istra\u017eivanja zadovoljavaju\u0107i?<\/p>\n Mo\u017ee se re\u0107i da je ovo istra\u017eivanje bilo “o istra\u017eivanju”, tj. da je utvr\u0111eno kojim sve metodama se mo\u017ee pristupiti, kada se radi o ovakvoj temi: Svakako je bilo veoma korisno raditi u novom programu, kao i razra\u0111ivati zami\u0161ljene prostore, s obzirom da u 4 godine \u0161kolovanja na fakultetu tako ne\u0161to nije bilo mogu\u0107e. Meni li\u010dno je rad na ovome bio zadovoljavaju\u0107 i interesantan, te \u0107u se u budu\u0107nosti baviti time.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zavr\u0161na faza rada na imala je par usputnih zaklju\u010daka te je rezultovala u redefinisanju faza rada, i po\u010detak novog, i veoma druga\u010dijeg pristupa temi. Zavr\u0161na faza rada: U programu blender 2.8\u00a0izmodelovana su oba prostora opisana u prethodnim fazama. U scene uba\u010deni su inputi slobodne interpretacije dela, koje se pro\u017eimaju sa opisima u romanu, tako da… Continue reading Opisno modelovanje prostora u romanu \u201eMajstor i Margarita\u201c M. Bulgakova-faza 2<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":438,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[433],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-12362","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1920-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/438"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12362"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12373,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12362\/revisions\/12373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12362"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=12362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nkao i teksture materijala sa vebsajta\u00a0https:\/\/www.textures.com<\/a>\u00a0.
\nIzabrane su palete boja.
\n![\"faza\"](\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2020\/06\/faza.png\")
<\/a>prilog 1-faza izrade teksture plo\u010dica<\/p>\n
\nRazmatranjem uvo\u0111enja ljudskih figura u prostor, odlu\u010deno je da ipak prostori ostanu bez ljudi, \u017eivotinja itd., ali je na prvom vizualu ostavljen sto sa pomerenim stolicama i nedovr\u0161enim doru\u010dkom, tako da gledaoc ima utisak kao da je neko nekad tu sedeo<\/em>. \u0160to jeste i poenta, s obzirom da likovi iz romana koji borave u ovim prostorima, zapravo ne postoje<\/em><\/strong>.<\/p>\n<\/a>prilog 2-stan 50 u Moskvi<\/p>\n<\/a>prilog 3-peristil Jerusalimskog dvorca Pontija Pilata<\/p>\n
\n1. vizuelizacija prostora iz romana
\n2. projektovanje prostora iz romana
\n3. istra\u017eiva\u010dki rad koji se kasnije primenjuje u odre\u0111ene svrhe<\/p>\n