{"id":11400,"date":"2020-04-12T23:47:26","date_gmt":"2020-04-12T22:47:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=11400"},"modified":"2020-06-03T17:59:39","modified_gmt":"2020-06-03T16:59:39","slug":"kineticka-i-medijska-fasada-dizajn-panela-u-cilju-kontrole-osuncanosti-faza-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/kineticka-i-medijska-fasada-dizajn-panela-u-cilju-kontrole-osuncanosti-faza-ii\/","title":{"rendered":"Kineticka i medijska fasada | Dizajn panela u cilju kontrole osun\u010danosti \u2013 Faza II"},"content":{"rendered":"

Nakon prve analize, u drugoj fazi se treba baviti analiziranjem oblika panela koji je najbolji u zadovoljavanju, i interpretacije neke slike<\/strong> na samoj fasadi objekta (u ovom slu\u010daju sobe) i kontrole upada sun\u010devih zraka<\/strong> u enterijer.<\/p>\n

Pre svega, po\u0161to je u pitanju parametrijsko modelovanje i upotreba Grasshopper-a, kre\u0107e se od pravljenja nekog volumena (sobe) i izdvajanjem njene fasade<\/strong> (I deo) i poda\/podloge<\/strong> (II deo) po\u0161to je to potrebno kako bi bila izvr\u0161ena analiza.<\/p>\n

\"1\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

I deo<\/strong><\/em><\/p>\n

Treba modelovati panele (oni mogu biti razli\u010ditih oblika kao \u0161to su quad<\/em>, diamond<\/em>, triangle<\/em>, hexagon<\/em> paneli…) na fasadi i odrediti njihov broj u\u00a0x<\/em> i\u00a0z<\/em> pravcu. Oni se mogu filtrirati i svaki ponaosob analizirati i tako odrediti koji oblik je najbolji.<\/p>\n

\"2\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Slede\u0107e \u0161to bi trebalo uraditi jeste odrediti centar svakog panela kroz koji \u0107e prolaziti poluga oko koje \u0107e se oni rotirati (u ovom slu\u010daju rotira\u0107e se oko z<\/em>\u00a0ose). Zatim se ubacuje slika i cela fasada se povezuje sa njom (bilo bi bolje da je slika crno-bela). Onda se odre\u0111uju uglovi pod kojima \u0107e se rotirati paneli. U ovom koraku \u2013 kako bi se slika lepse prikazala \u2013 pove\u0107an je broj panela na 50 i u z<\/em>\u00a0i u\u00a0x<\/em> pravcu. Kada se sve to remapira i pove\u017ee sa \u2018rotiranjem oko ose\u2019, rezultat je slede\u0107i:<\/p>\n

\"3\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ubacivanjem razli\u010ditih slika (najbolje su se pokazale apstraktne geomterijske forme ili opti\u010dke varke) i upore\u0111ivanjem sa razli\u010ditim oblicima panela, dobijeni su i razli\u010diti rezultati:<\/p>\n

\"tabela\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Mo\u017ee se zaklju\u010diti da quad<\/em> i triangle<\/em> paneli najbolje prikazuju zadatu sliku, ali to je zato \u0161to su tako raspore\u0111eni i manjih su dimenzija. Ako bismo pove\u0107ali broj panela (na primerima ima 50 panela u oba pravca), svaki oblik bi prikazivao sliku na zadovoljavaju\u0107em nivou.<\/p>\n

\n

II deo<\/strong><\/em><\/p>\n

Slede\u0107i korak je modelovanje sunca, njegove putanje i zraka koji baca na fasadu u odre\u0111eno doba dana i godine.<\/p>\n

\"8\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon toga na podu se postavlja grid. Dekonstrui\u0161e\u00a0se taj grid na njegove delove i posmatra\u00a0se svaki posebno. Ti delovi se povezuju\u00a0sa alatkom \u2019osun\u010danost\u2019 kao samples<\/em>, zrake sunca kao rays<\/em>\u00a0(dodato je jo\u0161 zrakova, ima ih 11 ukupno), a rotiraju\u0107e panele na fasadi i okvir (plafon i zidovi) kao obstructions<\/em>.<\/p>\n

\"9\"<\/a><\/p>\n

Nakon ovoga, jedino ostaje da se ubace boje na podu na osnovu kojih se jasno vidi koliko svetlosti prodire u sobu kroz panele.<\/p>\n

\"10\"<\/a><\/p>\n

\"1211\"<\/a>Pomeranjem pozicije sunca u odnosu na doba dana i godine i rotiranjem panela, dobijaju se razli\u010dite senke u enterijeru pa se mo\u017ee do\u0107i do zaklju\u010dka da je je soba najvi\u0161e osun\u010dana zimi u podne. Dalje analize se rade u doba zime (ujutru, popodne i uve\u010de), jer u prole\u0107e i leto nema puno problema osun\u010danosti. Slede\u0107i cilj je da se istra\u017ei koji oblik panela na fasadi je najbolji u vezi ovog re\u0161avanja problema osun\u010danosti.<\/p>\n

\"vnkajklcms\"<\/a><\/p>\n

Ova soba je najmanje osun\u010dana ako su upotrebljeni diamond<\/em> ili hexagon<\/em> paneli. Suprotno od prethodne analize, ovde su se bolje pokazali ve\u0107i paneli \u0161to ima i smisla.<\/p>\n

Izrada<\/strong>:<\/em> Podkonstrukcija bi \u010dinila horizontalne poluge koje su u\u010dvr\u0161\u0107ene u zidovima na krajevima fasade\u00a0na koje se ka\u010de paneli i koji se oko njih okre\u0107u. Svaki panel ima odre\u0111en broj zubaca na zup\u010daniku po kojima se rotira u odnosu na to pod kojim uglom stoji. Tako npr. paneli koji imaju ve\u0107i ugao rotiranja (bela boja na slici) imaju vi\u0161e zubaca, i obrnuto.<\/p>\n

\"Detalj<\/a>
Detalj rotiraju\u0107ih panela sa polugom<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon prve analize, u drugoj fazi se treba baviti analiziranjem oblika panela koji je najbolji u zadovoljavanju, i interpretacije neke slike na samoj fasadi objekta (u ovom slu\u010daju sobe) i kontrole upada sun\u010devih zraka u enterijer. Pre svega, po\u0161to je u pitanju parametrijsko modelovanje i upotreba Grasshopper-a, kre\u0107e se od pravljenja nekog volumena (sobe) i… Continue reading Kineticka i medijska fasada | Dizajn panela u cilju kontrole osun\u010danosti \u2013 Faza II<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":416,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[433],"tags":[],"coauthors":[431],"class_list":["post-11400","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1920-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/416"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11400"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12293,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11400\/revisions\/12293"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11400"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=11400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}