{"id":10674,"date":"2019-05-18T00:40:57","date_gmt":"2019-05-17T23:40:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/?p=10674"},"modified":"2019-05-18T22:07:56","modified_gmt":"2019-05-18T21:07:56","slug":"principi-generisanja-fraktalnih-krivih-iii-faza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/principi-generisanja-fraktalnih-krivih-iii-faza\/","title":{"rendered":"Principi generisanja fraktalnih krivih &#8211; III faza"},"content":{"rendered":"<p><strong>Crtanje u dvodimenzionalnom prostoru<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je primenjeno za razvijanje algoritma u programu Rhinoceros\/Grasshopper, \u0161to se mo\u017ee videti u prilogu ispod.<br \/>\nKao \u0161to je obja\u0161njeno u prvom postu, prvo je nacrtana kriva u nultoj iteraciji\u00a0u kvadratnoj mre\u017ei, i pomo\u0107u alatki Flip, Rotate, Join\u00a0i Mirror formirana je kriva, tj. modul koji popunjava \u010ditavu mre\u017eu u istoj iteraciji.<\/p>\n<p>Slede\u0107a iteracija se bazira na skaliranju modula za 50%, i ponavljanje istog procesa &#8211; povezivanje prva dva modula\u00a0alatkom Join-crtanje te strukture u drugom delu mre\u017ee alatkama\u00a0Rotate, Mirror i Flip, i povezivanje nove strukture u jednu celinu.<\/p>\n<p>Jedan od glavnih elemenata koji je na kraju postavljen je alatka\u00a0Loop sa dve komponente &#8211; Start i End, koja omogu\u0107ava\u00a0kontrolisanje broja ponavljanja ovog procesa.<a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/GRASS.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-10675 \" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/GRASS.jpg\" alt=\"GRASS\" width=\"690\" height=\"151\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/GRASS.jpg 2372w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/GRASS-300x65.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/GRASS-1024x223.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 690px) 100vw, 690px\" \/><\/a>Na snimku ispod je prikazan na\u010din funkcionisanja ovog algoritma. Putem alatke Loop i komponente Repeat, izvr\u0161ene su \u010detiri iteracije &#8211; broj ponavljanja procesa ozna\u010dava broj\u00a0 iteracija. Nakon osme iteracije, kvadratna mre\u017ea bi bila &#8220;obojena&#8221;, ta\u010dnije kriva bi popunila toliki deo ove mre\u017ee da prazni prostori ne bi bili vidljivi ljudskom oku.<\/p>\n<div style=\"width: 750px;\" class=\"wp-video\"><!--[if lt IE 9]><script>document.createElement('video');<\/script><![endif]-->\n<video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-10674-1\" width=\"750\" height=\"382\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-2d.mp4?_=1\" \/><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-2d.mp4\">https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-2d.mp4<\/a><\/video><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Crtanje u trodimenzionalnom prostoru<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je primenjeno za razvijanje algoritma u programu Rhinoceros\/Grasshopper, \u0161to se mo\u017ee videti u prilogu ispod.<\/p>\n<p>Putem ispisanih formula za formiranje modula i njegovo kopiranje u prostoru; i finalnim kori\u0161\u0107enjem alatke Turtle kreiran je algoritam za razvijanje Hilbertovu\u00a0krive u tri dimenzije.<a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grass3d.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-10677 size-full\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grass3d.jpg\" alt=\"grass3d\" width=\"1365\" height=\"714\" srcset=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grass3d.jpg 1365w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grass3d-300x156.jpg 300w, https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/grass3d-1024x535.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 1365px) 100vw, 1365px\" \/><\/a><\/p>\n<p>Na snimku je prikazan razvoj krive u prostoru, sa tim da du\u017eina krive ostaje konstantno ista. Dakle, u ovom slu\u010daju \u0107e nova iteracija popuniti za 50% vi\u0161e prostora, a sama prostorna mre\u017ea ne\u0107e postati gu\u0161\u0107a, kao \u0161to je to bilo u prethodnom slu\u010daju.<\/p>\n<p><div style=\"width: 750px;\" class=\"wp-video\"><video class=\"wp-video-shortcode\" id=\"video-10674-2\" width=\"750\" height=\"382\" preload=\"metadata\" controls=\"controls\"><source type=\"video\/mp4\" src=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-3d.mp4?_=2\" \/><a href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-3d.mp4\">https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/Grasshopper-3d.mp4<\/a><\/video><\/div><br \/>\nFinalni produkt istra\u017eivanja jeste fraktalna kriva u prostoru, koji se mo\u017ee dalje menjati kori\u0161\u0107enjem razli\u010ditih parametara u programima kao \u0161to su 3Ds Max i Rhinoceros\/Grasshopper.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crtanje u dvodimenzionalnom prostoru Istra\u017eivanje je primenjeno za razvijanje algoritma u programu Rhinoceros\/Grasshopper, \u0161to se mo\u017ee videti u prilogu ispod. Kao \u0161to je obja\u0161njeno u prvom postu, prvo je nacrtana kriva u nultoj iteraciji\u00a0u kvadratnoj mre\u017ei, i pomo\u0107u alatki Flip, Rotate, Join\u00a0i Mirror formirana je kriva, tj. modul koji popunjava \u010ditavu mre\u017eu u istoj iteraciji.&hellip; <a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/principi-generisanja-fraktalnih-krivih-iii-faza\/\">Continue reading <span class=\"screen-reader-text\">Principi generisanja fraktalnih krivih &#8211; III faza<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":391,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[397],"tags":[],"coauthors":[],"class_list":["post-10674","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-1819-radovi","entry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/users\/391"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10674"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10682,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10674\/revisions\/10682"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10674"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhns.uns.ac.rs\/givsf\/wp-json\/wp\/v2\/coauthors?post=10674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}